Odbornici Skupštine opštine Herceg Novi jednoglasno su donijeli pet zaključaka koja će uputiti ministarstvima finansija, zdravlja, Fondu za zdravstveno osiguranje i Vladi, u kojima traže hitnu uplatu avansa od 1,6 miliona eura, potpisivanje aneksa ugovora koji će sadržati povećanje cijena usluga za 40% i davanje saglasnosti na Kolektivni ugovor za zaposlene.
Oni su insistirali i da se Ministarstvo zdravlja i Vlada aktivno uključe u rješavanje problema po pitanju duga koji Institut ima kod Jugobanke AD u stečaju. Kako su naveli u petom zaključku, ako se do 15. marta ne ispune zahtjevi Sindikalne organizacije i rukovodstva Instituta koje su podržali i odbornici parlamenta i lokane samouprave, biće radikalizovana vaninstitucionalna borba.
Usvajanju zaključaka prethodila je višečasovna rasprava, ali su odbornici bili jednoglasni da Institut mora opstati i da država mora pomoći.
Problemi u Institutu su veliki i nagomilani, ali nisu nepremostivi; samo je bitna dobra volja i dobra strategija za njihovo rješavanje, kazao je vd direktora Instituta Igalo, dr Savo Marić. Najavio je da ih očekuje novi set pregovora sa Fondom zdravstva, nakon novih konsultacija između Ministarstva finansija i tog Fonda.
-Fond zdravstva ima limituiran budžet, nema dovoljno sredstava, mora dobiti input od Ministarstva finansija i dodatna sredstva, da bi to poslije bilo uplaćeno na račune Instituta. Od septembra smo počeli da pričamo o tom problemu, a sada opet imamo objašnjenje da zbog predsjedničke kampanje neće moći doći do uplate, što znači moramo čekati početak maja. Dobro je što se poštuje zakon, ali svaki dan kojim prolongiramo rješenje i pomoć Institutu je za nas gubljenje vremena, poručio je dr Marić.
Ponuđeno je nekoliko predloga za rješavanje problema, ali svi su, kako je rekao Marić, nailazili na barijeru ili neka objašnjenja, koja su po njemu razborita a neka čudna. Dodao je da je važno i rješenje problema zemljišta, na koje Institut ima pravo korišćenja, a ne svojine.
-Već dvije godine je taj problem u katastru. Molili smo u katastrima u Podgorici i Herceg Novom da dobijemo prava svojine. Imamo obećanje premijera da će se založiti da se to završi, ali ni u tom pogledu nismo mrdnuli sa mrtve tačke. To nam je važno jer bi određeni dio zemljišta koji nam je balast mogli da prodamo i uložimo u vraćanje dijela duga i rekonstrukciju enterijera. To su početne stvari da bi mi riješili svoj problem, kazao je Marić i pojasnio da je dug Instituta 23.700.000 eura.
Predsjednica Sindikata Marija Obradović govorila je o teškoj situaciji jer od decembra nisu primili plate, ali i osvrnula se na povlačenje Odluke sa sjednice Vlade o avansnoj uplati od 1, 2 miliona i informaciju direktora Fonda Vuka Kadića o nemogućnosti uplate, kojom se produžava agonija.
-Pozivam Vladu, menadžment Instituta, Fond zdravstva, Opštinu i sve relevantne institucije, da urgentno iznađu rješenje za budućnost Instituta i očuvaju radna mjesta. U Sindikatu će uvijek imati partnera. To dokazujemo i našim odnosom prema poslu i kada primamo zarade manje od državnog prosjeka i kada ih ne primamo, kazala je Obradović.
Odbornik Grupe građana Novi pobjeđuje Zoran Lazarević koji je i član tenderske komisije za privatizaciju Instituta i član opštinske komisije za iznalaženje rješenja za prevazilaženje problema u Institutu, kazao je da je održan samo jedan sastanak tenderske komisije i sastanak sa predstavnicima ponuđača crnogorsko-češkog konzorcijuma.
Kako je rekao, konstatovana je neophodnost pribavljanja tenderske dokumentacije sa odgovarajućim izvještajima i dosadašnjim postupcima.
-Istaknut je i problem sporne evidencije vlasništva odnosno prava korišćenja Instituta. Konstatovane su i uvećane obaveze Instituta u odnosu na period postupka privatizacije. Apostrofiran je dug prema Jugobanci koji iznosi 9.000.000 i način rješavanja tog duga, kazao je Lazarević.
On je dodao i da 20 godina nije pokazana odlučnost od strane države da preuzme korake koji bi kvalitetnije definisali status Instituta.
-Mi moramo da podržimo zaposlene i tražimo da se izmjeni kolektivni ugovor. Moramo da insistiramo kod organa koji odlučuju u tom smjeru i da budemo na zajedničkom fonu. Naše je da u daljoj komunikaciji sa Institutom i menadžmentom tražimo najbolja rješenja, kazao je Lazarević.
Tamara Vujović iz Demokrata kazala je da su uspjeli da bolnicu iz privatnog vrate u sistem javnog zdravstva i tako je zaštite a smatra da se to može i u slučaju Instituta, koji je u većinskom državnom vlasništvu.
– Mi odlučnost imamo i opšte narodni konsenzus i zahtjevamo od države da se odnosi prema Institutu kao prema javnom interesu i svojoj imovini, kazala je Vujović.
Smatra da je neophodno u kratkoročnom roku uplatiti avans i povećati cijenr usluga.
-Povećanje cijena do 40 % svojoj državnoj ustanovi bi dovele do toga da finansijsko poslovanje bude bolje. Nismo zadovoljni odgovorom Fonda da one budu 17 % i smatramo da te usluge trebaju da budu veće.
Marko Lučić iz Grupe građana „Novi pobjeđuje“ istakao je da je Instuitut Igalo jednako važan kao i Bolnica Meljine, te da je neshvatljivo i nekorektno da se niko od pozvanih nije pojavio na sjednici SO. Mi nemamo mogućnosti da direktno zakonski djelujemo, ali imamo mogućnost da napravimo adekvatan tim koji će napraviti kvalitetan plan u tri faze, kojim će dati određene predloge prema Vladi Crne Gore da se ovaj problem počne rješavati.
-Prva faza treba da ima funkciju da se „ugasi požar“ u Institutu Igalo; da se zaposlenima isplate plate za tri mjeseca, da se prekinu tužbe prema Institutu i da se uvedu nove fondovske cijene da bi Institut mogao da funkcioniše. Da bi to ostvarili, u zaključku treba da insistiramo da avans Institutu, umjesto 1,2 sada već treba da bude dva miliona eura, što prije mora da se potpiše Kolektivni ugovor da bi smanjili sudske troškove i blokade računa, i što prije treba podići fondovske cijene. Rok da se to ispuni je sedam dana, a ako se to ne desi da pozovemo građane i radnike Instituta na protest, jer je nama jedina mogućnost da djelujemo medijski i putem protesta, kazao je Lučić.
Dodao je da bi u drugoj fazi trebalo analizirati spisak dugovanja, a u trećoj napraviti plan privatizacije.
-Treba prvenstveno ući u razgovore za smanjivanje duga prema Jugobanci, koji se vrlo elegantno može riješiti ako budemo imali razumijevanje Vlade, i treba da se ide na vraćanje zemljišta Institutu, koji sada zakupljuju, što je potpuna besmislica jer se dešava da zakupac plaća porez na imovinu. Treća faza, kada se srede imovinsko-pravni odnosi, ukoliko to omogući politička situacija i ambijent u državi, je da Institut zajedno sa Vladom napravi jedan plan o zdravoj privatizaciji. Ako ne bude kvalitetnog investitora, mislim da je realno da Institut ostane u državnom vlasništvu, gdje bi se država zauzela da eventualno i otkupi dio akcija i da angažuje profesionalni menadžment….
Uz zaostale zarade zaposlenima, veliki problem predstavlja višedecenijsko neulaganje i zapuštanje Instituta, kazao je i odbornik Novske liste Jovan Subotić. Sublimirao je i ostale činjenice koje ukazuju na različite neregularnosti funkcionisanja ove ustanove i dodao da su sve vrijeme čekali na odgovor države i nadležnih institucija kako će odreagovati i pomoći.
– Institut je svuda u svijetu prepoznat ali ne i kod nas. Mi smo dovedeni u situaciju da molimo da opstane. Pomoć Institutu je pomoć zdravlju građanima jer su mnogi u njemu ponovo prodisali, prohodali, progovorili. A zašto ih liječimo? Da bi sutra bili zdravi i mogli da rade, privređuju, imaju porodice… Zato iz ovog Doma poručujemo gornjem Domu, povedite računa o Institutu! Komisije smo formirali, ostvarili smo direktne kontakte sa menadžmentom Instituta, svu pravnu i političku podršku daćemo iz ovog Doma, krenimo sa protestom i vidjećemo dokle će nas to dovesti. Institut je goruće pitanje države Crne Gore i mora da se riješi hitno. Nijedan predsjednik koji sutra bude izabran nema pravo da zanemari ili u svojom izbornom trkom ugrozi ljude u Institutu, pacijente i Institut kao ustanovu, kazao je Subotić i pozvao da protesti budu što jači zbog svih onih koji su trebali i koji će u budućnosti trebati pomoć i usluge ove ustanove.
Kada je riječ o bolnici u Meljinama, odbornik Subotić je istakao da se tek započelo sa rješavanjem problema te da je to još daleko od pravog rješenja.
– Nije da mi uopšte nismo imali bolnicu pa je sada imamo. Imali smo je hiljadu godina i ne zadovoljavamo se mikro rješenjima, kazao je Subotić.
Problem je veliki, kazao je odbornik DPS Borivoje Vuković, koji smatra da svi zajedno, bez politike moraju pružiti Sindikatu veću podršku i logistiku.
-Mora se čuti glas iz Instituta. Desiće nam se preko noći, doće naslov u novine da je Institut privatizovan. 1, 2 avansa sad nam ne treba ništa, trebalo nam je u decembru. Primićemo jednu platu i nemamo više plata. Sad treba na silu da prihvatimo povećanje cijena na 34 eura i da nam se tzo fakturiše i dobijemo avans. Zašto se odugovlačilo odobrenje Agencije i treba sve iznijeti na površinu. Od 2017. je borba da se zemljište vrati Institutu i odbijani smo na svim nivoima. Imamo tri puta manje doktora i sestara, a radnici kada čuju informaciju da do maja nema uplate, kako da dolaze na posao, koji im je motiv. Ne bježimo od odgovornosti, kazao je Vuković i pitao je zašto država ne otkupi akcije od Rakčevića, grad možda trenutno ne može, ali može država i da vidimo koji su njegovi uslovi.
Nijedan ljekar sa sjevera i centralnog dijela države neće da dođe u Herceg Novi zbog znatno nižih zarada nego što imaju u ostalim zdravstvenim ustanovama koje su u sistemu javnog zdravstva, kazao je odbornik Demokrata Savo Niković.
– Znate li koja je država sa najvećim standardom u svijetu? Norveška! Oni decenijama šalju svoje državljane na liječenje u Institut i prepoznaju kvalitet koji imaju. Pozivam ministre u Vladi, državu Crnu Goru da se opamete jer mi nikome ne možemo i nećemo dati Herceg Novi!, kazao je odbornik Niković.
V.d. direktora Instituta dr Savo Marić objasnio je odakle dvije vizibiliti studije te da od planiranog ulaganja od 60 miliona eura za zdravstveni turizam, neke male firme žele više nego što im treba, kao i da predstavnike Instituta nikad nisu zvali na sastanke o toj strategiji razvoja.
Potpredsjednik Opštine Miloš Konjević je kazao da je dosta čekanja i da danas trebaju da daju zavjet da neće dati Institut Igalo.
-Institut Igalo je poslednja odbrana Herceg Novog. Mi danas ovdje trebamo da do petka uputimo Vladi CG da riješi hitno uplatu sredstava za pravu pomoć i da rješava što prije dalje korake, a tiču se drugih problema. Da se riješe i problemi bolnice Meljine jer je 50 radnika ostalo bez posla, ali i pitanje trajekta jer trajekt pripada Herceg Novom. Ako nam ne odgovore do petka da odemo ispred Skupštine Crne Gore i ne vraćamo se dok nam ne riješe Institut. Daćemo im ultimatum narednih mjeseci da rješavaju bolnicu Meljine. Može i da prekinemo glasanje za predsjeničke izložbe u našem gradu. Tražim od vas predsjedniče Opštine da pročitate proglas jer smo svi zajedno u ovome, kazao je Konjević.
Kako je kazao predsjednik Opštine Stevan Katić, potrebna je zajednička borba za Institut i otkup akcija u trenutku kada budu na prodaji.
– Ako g-din Rakčević želi da proda akcije, Opština Herceg Novi treba da donese odluku i kupi ih, kazao je predsjednik Katić.
Dodao je da su za stanje u Institutu krivi Novljani koji su njim upravljali u prethodnih 30 godina, a u Podgoricu išli radi ličnih interesa i nisu se puno osvrtali na probleme koje treba rješavati u ovoj ustanovi, kazao je predsjednik Opštine Stevan Katić.
– Nikada nisam otišao u Podgoricu da rješavam lične interese. I danas, svakog dana zovem ministre i molim da rkješe probleme onoliko koliko je u našoj moći jer svi znamo koje ingerencije ima Opština Herceg Novi. Svi zajedno pokušavamo da ih dozovemo pameti, ali mora se i Institut dozvati pameti. Institut je danas „stari starac“ a neko ga je doveo do toga, ne u poslednjih godinu ili tri, već u zadnjih 15 godina. Neko je htio da ga uništi kao Vektra Boku, bolnicu, trajekt, Vinopromet. Sve su to bili dilovi prethodnog režima kako bi se imovina Herceg Novog djelila među kumovima, prijateljima…
Kazao je da ništa nerealno nisu tražili jer zahtjevaju veće cijene usluga u Institutu prema Fondu kako bi došli na „zelenu granu“, ali kako je kazao predsjednik Katić, uz veću odgovornost koju traži državi, traži i zaposlenima u Institutu od kojih očekuje da više rade.
– Zašto se ne sređuje parkovsko okruženje, zašto je zaraslo E odjeljenje, zašto nam se ljudi koji dođu pitaju da li je vrijeme u Igalu stalo? To su pitanja koja treba izanalizirati u narednom periodu. I na državnom nivou, problemima Instituta se neko mora baviti svakog dana jer su oni nagomilavani 30 godina. Opština i svi mi, ja lično, dajemo podršku zaposlenima u Institutu, podržaćemo sve proteste, ali budite jedinstveni, kao željezarci. Gdje svih 500 zaposlenih na protestu? Kako očekujete podršku ako vi ne dođete? Moramo svi zajedno da se borimo, ne očekujte da odete u Podgoricu i da vam oni nešto pomognu. Budite jedinstveni, dajte predlog kako da se rješi situacija, dajte varijante koje želite, kazao je Katić.
Osvrnuvši se na, kako je kazao, objektivan govor predsjednika Opštine Herceg Novi, odbornik URE Nikola Radman je istakao da, ako nešto mislimo da rješimo moramo biti objektivni.
-Nijedan problem se ne može početi rješavati ako ga prethodno ne analiziramo u pravom smislu. Apsolutno nisam zadovoljan odnosom Vlade i državnih institucija prema Institutu, kao ni odnosom menadženta Instituta. Stvari moramo da postavimo na realnim osnovama, i mi kao predstavnici građana da kroz našu ulogu, a ona jeste ograničena, damo svoj doprinos onoliko koliko možemo. Zato mislim da je dobro što je formirana komisija, koja će uključiti i predstavnike menadžmenta, i na jedan objektivan način da sagledamo što brže situaciju, jer Institutui, ovakvom kakav je sada, kucaju poslednji minuti.
Mi moramo da rješavamo stvari prvo u kući, a onda paralelno i sa državom, kazao je Radman, zatraživši odgovor od prednjstavnika Instituta „Dr Simo Milošević“ zbog čega i dalje nije potpisan Kolektivni ugovor.
-Imamo problem sposobno-radnog kadra i ako taj problem ne prevaziđemo džabe nam svi milioni ovoga svijeta, jer neće imati ko da pruži uslugu. To me vraća na osnovno pitanje i dilemu na koju godinama ne mogu da dobijem odgovor, pa molim predstavnike Instituta da mi sad objasne tužbe od skoro šest miliona eura, a non-stop idu nove. Radnici na sudu dobijaju ono što bi inače trebali da dobiju kroz koeficijent, plus troškovi advokata, sudova, kamata, na šta je, po mojoj procjeni, otišao još milion. To su minimum tri plate! Zašto ne prekinemo taj lanac, i ko je taj što opstruira potpisivanje Kolektivnog ugovora sve ove godine? – upitao je Radman.
Nakon rasprave o stanju u Institutu, odbornici su nastavili skupštinsko zasjedanje informacijom o stanju u preduzeću Vektra Boka.
