Obilježeno 25 godina od početka NATO agresije – Da se ne zaboravi

Hercegnovsko Udruženje vojnih penzionera i Društvo srpsko-ruskog prijateljstva za Herceg Novi i Boku obilježili su prigodnom programom pod nazivom „Da se ne zaboravi“ 25. godišnjicu od početka NATO agresije na SR Jugoslaviju.

Publika u Dvorani Park mogla je da pogleda dokumentarni film „Da se ne zaboravi“, posvećen žrtvama agresije koja je trajala od 24. marta do 10. juna 1999. godine na prostoru Crne Gore i Srbije.

Darko Mijović iz Murina svjedočio je kako je bilo tokom napada na tu varošicu 30. aprila 1999. godine, kada je ranjen, a život je izgubilo šestoro ljudi, među njima troje djece.

Darko Mijović

– Ja sam bio ispred njih u prodavnci koja se srušila na mene, gdje su bile dvije djevojčice koje su poginule. Nažalost, Miroslav Knežević je poginuo na mostu, gdje ga je  direktno bomba pogodila – podsjeća Mijović.

Mijović u svjedočenju tragičnog događaja, navodi da su ostali poginuli 20-tak metara od mjesta gdje je pala prva bomba.

– Svi su poginuli od prve bombe i mi smo povređeni. Ali nažalost, do danas, država nije okrenula glavu prema nama i nije se završilo, kako je trebalo da se završi na neki pristojan način.  Mjesto je nekada imalo fabriku Titeksa, zadružnu ustanovu, hotel koji je srušen poslije bombardovanja. Osmogodišnja škola je imala dosta učenika, nažalost danas u prvi razred se destak učenika upiše. Od 90. godine Murina je uništena, oko 90 odsto ljudi je otišlo iz nje – poručio je on i apelovao na nadležne da shvate da su stanovnici Murina građani Crne Gore.

Predsjednica Društva srpsko ruskog prijateljstva za Herceg Novi i Boku Gordana Stijepčić Bulatović, uz žrtve NATO agresije, pomenula je stradale i nestale tokom Oluje i ratova 90-ih, u splitskim logorima, na Kosovu i Metohiji, ali i u borbama u Ukrajini i u pojasu Gaze.

Gordana Stijepčić Bulatović, predsjednica Društva srpsko ruskog prijateljstva za Herceg Novi i Boku

Bulatović je podsjetila da je prva bomba, tog 24. marta 1999. godine pala upravo na Herceg Novi, na luštički vrh Obosnik, a zatim i na Petrovaradin, Grdeličku klisuru, Murino… sve do 10. juna, kada je agresija zvanično završena.

– Ali da li je zaista prestala? Da li je zaista „Milosrdni anđeo“ da nas blagosilja ili taj blagoslov stiže i do naših dana. Strašne su posljedice osiromašenog uranijuma. Osjećamo to tek danas, koliko mladih umire, koliko je zlih bolesti, sve se više djece sa posebnim potrebama rađa – navela je ona.

Završena je agresija na Balkanu, ali je „Milosrdni anđeo“, kako je kazala Bulatović, nastavio da blagosilja od Libije i Sirije, do današnje Ukrajine.

Materijalne i tehničke gubitke tokom bombardovanja SR Jugoslvija izbjegla je zahvaljujući diplomati, generalmajoru Jovanu Milovanoviću, koji je uspio da sazna za plan Alijanse da bombardovanje sprovede krajem 1998. godine, kazao je predsjednik Udruženja vojnih penzionera Herceg Novi, Pavle Pavlović.

Pavle Pavlović, predsjednik Udruženja vojnih penzionera Herceg Novi

– Ova akcija trebalo je da se zove „Balkanska zima“, ali pošto je plan bio provaljen, odlučeno je da se operacija odloži za šest mjeseci, odnosno do marta, kada je i sprovedena. Tako da je promijenjeno ime u „Milosrdni anđeo“ – ispričao je Pavlović.

Ruski ambasador Vladislav Maslenikov istakao je da se vojna operacija prema SRJ odvijala bez saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN pod izgovorom i optužbama „za navodno etničko čišćenje na Kosovu i Metohiji koje je navodno izazvalo humanitarnu katastrofu u Evropi“. Podsjetio je i na razarajuće posljedice i žrtve NATO bombardovanja.

Vladislav Maslenikov, ambasador Ruske Federacije u Crnoj Gori

– Rusija je odmah osudila vojnu operaciju Alijanse protiv Jugoslavije. Tadašnji predsjendik Vlade Jevgenij Primakov otkazao je posjetu SAD i preusmjerio svoj avion iznad Atlantika. I sada i tada ovu operaciju smatramo najgrubljim kršenjem normi međunarodnog prava – kazao je Maslenikov.

On je ocjenio da zapad i danas prećutno odobrava vlastima u Prištini nastavak metodičnog iseljavanja Srba sa Kosova.

– Ugrožavaju opstanak srpskih opština koje su preživjele u pokrajini. Rusija je čvrsto posvećena rezoluciji 1244 i nikada neće zaboravizti da je Kosovo teritorija Srbije – kazao je Maslenikov.

On je poručio i onima koji govore o „zlonamjernom ruskom uticaju na Balkanu“ da nije bilo nijednog drugog uticaja od zlonamjernog NATO bombardovanja osiromašenim uranijom.

– Mi u Rusiji nikada nećemo zaboraviti žrtve NATO bombardovanja uključujući i žrtve u Crnoj Gori u Danilovgradu i Murinu – rekao je ambasador Rusije.

On se na kraju osvrnuo i na tragediju koja se desila u Moskvi i poručio da Rusiju ne mogu zastrašiti ektremisti i teroristi. Zahvalio je i svima koji su iskazali saučešće, solidarnost i podršku.

Nije to bila NATO intervenicija već agresija protiv suverene SRJ, kazao je predsjednik Skupštine Opštine Ivan Otović istakavši da je važno nazvati stvari pravim imenom.

Ivan Otović, predsjednik SO Herceg Novi

– Zemlja koja nije htjela da se povinuje diktatu tada a i danas najjačih svjetskih sila. Bombardovanje naše otadžbine od Jadrana do Subotice trajalo je 78 dana. Živote su izgubili mnogi, više od 2000 ljudi. Ovdje nisu u pitanju samo brojke koliko mladih života je izgubljeno, već koliko generacija je uništeno iako su nastavili da žive i danas se svi moramo zapitati koliko im se država bez obzira kako se ona zvala odužila na odgovarajući način – kazao je Otović.

Član OBNOR-a Slobodan Novaković je podsjetio da je 24. marta 1999. godine bombardovanjem na tadašnju SRJ, NATO prekršio povelju UN-a, zbog čega se napad smatra agresijom.

Slobodan Novaković, član OBNOR-a

– NATO je mislio da će za pet dana bombardovanjem ostvariti predaju SRJ, gađajući vojne baze, pa kad to nije pomoglo fabrike, elektrane, stambene objekte, škole i bolnice. NATO je na prostoru SRJ bacio 15 tona bombi sa osiromašenim uranijumom, što za posljedicu ima povećan broj  umrlih od kancera – naveo je Novaković.

Vojnici iz Crne Gore pokazali su izuzetnu hrabrost, istakao je profesor Predrag Ražnjatović.

Predrag Ražnjatović, profesor

– Crna Gora može biti ponosna na jednog Peđu Leovca koji je pokazao neviđeni heroizam nakon ranjavanja na Kosovu, liječen je u bolnici iz koje je pobjegao i pridružio se drugovima na Košarama i poginuo.  Odbrana je za vrijeme trajanja agresije bila herojska,  istakao je Ražnjatović.

Direktor Udruženja boraca ratova 90-ih, Radan Nikolić kazao je da su vijenci za spomen poginulima tokom NATO Agresije položeni gotovo u svim gradovima Crne Gore.

Radan Nikolić, direktor Udruženja boraca ratova 90-ih

– Time gajimo sjećanja na zločin bez kazne, koji nažalost i danas traje. Taj zločin nije bio samo agresija, već je nastavljen i nakon potpisivanja Kumanovskog sporazuma, 9. juna 1999. godine i donošenja rezolucije Savjeta bezbjednosti 1244, a onda je nastavljen i 2004. pogromom nad srpskim i drugim nealbanskim narodom na Kosovu i Metohiji – poručio je on.

Nikolić je od lokalne uprave u Herceg Novom zatražio podizanje spomenika palim borcima u ratovima 90-ih, čime bi, kako je kazao, zaštitili istinu i istoriju.

Programu u Dvorani Park prethodio je parastos žrtvama NATO agresije SR Jugoslavije u crkvama Svetog Arhangela Mihaila na Belavisti i Svetog Arhiđakona Stefana na Sušćepšanu.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here