Polaganjem vijenaca na tvrđavi Mamula na ostrvu Lastavica, obilježena je 81. godišnjica raspuštanja logora „Kamp Mamula”, nakon kapitulacije Italije 14. septembra 1943.
Ovim povodom na ostrvu su se okupili članovi udruženja boraca SOBNOR iz Herceg Novog, Kotora, Tivta i Budve, potomci boraca, predstavnici lokalnih samouprava, predstavnici kompanije Oraskom i Mamula Ajlend te su zajedno još jednom pokazali da teže tome da se dramatična i herojska istorija ostrva nikad ne zaboravi.
Predstavnik SOBNOR-a Crne Gore profesor Ljubenko Borović čestitao je obilježavanje raspuštanja logora na Mamuli, te istakao da se ovim okupljanjem od zaborava čuva taj značajan istorijski događaj.
– Danas treba da budemo ponosni na sve naše pretke koji su se žrtvovali da bi budućim generacijama osigurali slobodu i mir – kazao je Borović.
U ime Opštine Herceg Novi potpredsjednica Skupštine Dragana Stanišić je istakla da primjer Mamule ukazuje da je „put kojim moramo ići – put antifašizma, očuvanja identiteta, narodnog ponosa, sjećanja na hrabre prethodnike”.
– Mamula je više od simbola, više od zloglasnog logora, od tvrđave. To je vječiti spomenik slobode koji kao luča svijetli i opominje – navela je Stanišić.
Potpredsjednica Skupštine Opštine Herceg Novi je takođe istakla težnju kompanije Orascom da njeguje kulturu sjećanja.
– Zahvaljujem predstavnicima kompanije Orascom što čuvaju dio istorije u memorijalnoj sobi u okviru ovog kompleksa i što poštujete tekovine našeg naroda. Na nama je da nikada ne dopustimo zaborav, da čuvamo tekovine naših prethodnika i o njima govorimo što više. Čini se da je danas doprinos miru na svim nivoima potrebniji više nego ikada – poručila je Stanišić.
Važnost tradicionalnog organizovanja Memorijalnog dana na Mamuli i njegovanja kulture sjećanja istakao je i generalni menadžer hotela Mamula Ajlend, Huan Tamames (Juan Tamames). On se posebno osvrnuo na sposobnost Mamule da odoli testu vremena dok gleda u budućnost.
– Napredak Mamule je suštinski dio našeg zajedničkog puta. Podsjeća nas da, dok poštujemo prošlost, moramo da prihvatimo i budućnost, osiguravajući da ovo ostrvo ostane mjesto učenja, refleksije i mira za buduće generacije. Zajedno možemo učiniti da Mamula nastavi da inspiriše i edukuje, da bude mjesto gdje koegzistiraju istorija i savremenost, na kome će uvijek vladati vrijednosti mira i napretka – naveo je on.
Predsjednik OBNOR-a Herceg Novi Đorđe Zloković zahvalio je organizatorima na toploj dobrodošlici i uvijek dobrom gostoprimstvu.
Profesor dr Ilija Moric je takođe izrazio zadovoljstvo što i ove godine u ime UBNOR-a Herceg Novi prisustvuje ovom značajnom događaju.
– Svjedoci smo da se postepeno realizuje i ostvaruje vizija Mamule kao mjesta saradnje i napretka, siguran sam da na tom putu i dalje ima određenih izazova, ali smo dorasli da te izazove rješavamo prevashodno uz kulturu dijaloga i učenja, a prije svega kulture sjećanja – naveo je Moric
Memorijalnom danu na Mamuli prisustvovao je i predsjednik SUBNOR-a Kula, Žarko Popović. On je tom prilikom napomenuo da su dobre odnose sa OBNOR – om Herceg Novi krunisali u julu, kada su postali i pobratimi, te da se raduje što je nakon četiri godine opet na Mamuli kako bi obilježili ovaj, kako je kazao, jako važan istorijski datum.
Podsjećamo, u periodu od marta 1942, do septembra 1943. godine, Mamula je korištena kao sabirni kamp za interniranje komunista i boraca narodno-oslobodilačkog pokreta protiv italijanske vlasti iz Boke Kotorske i regiona (Dubrovnika, Korčule, Sarajeva, Mostara, Trebinja i drugih mjesta). Nakon 18 mjeseci, i više od 1500 osoba koje su prošle kroz ovaj logor, polovinom septembra 1943., tamnicu su napustili posljednji zatvorenici.
Delegacija OBNOR-a Herceg Novi, potomci zatvorenika i građani Boke od 2010. godine obilježavaju ovaj dan, a od 2018. godine memorijalni dan organizuje se u saradnji sa kompanijom Oraskom, zakupcem ostrva.
Podsjećamo, logor Mamula formirala je šesta armija korpusa Italije 30. marta 1942. godine. Kapaciten je bio 500 osoba, a dovođeni su rodoljubi iz Boke, Hercegovine i Dalmacije. Istog dana fomiran je i logor Prevlaka. U oba logora je robovalo 2332 osobe, iz Herceg Novog 871, Kotora 356, Budve 110, Tivta 122, Trebinja 182, Bileće 72, Gacka 25, Nevesinja 18, Mostara 67, Ljubuškog 1, Dubrovnika 107, Korčule 109, Ploča 159, Imotskog 10, Makarske 43 i Vrgorca 80 rodoljuba.
Izvor i foto: Media Biro
