Povodom Dana primirja u Prvom svjetskom ratu, u znak sjećanja na 11. novembar 1918. godine, predstavnici Ambasade i Generalnog konzulata Srbije u Crnoj Gori, Opštine Herceg Novi, Opštine Kotor, kao i nevladinih organizacija: Matica Boke, Kolo srpskih sestara, Srpski soko, Prosvjeta, Karađorđe, Društvo za arhive i povjesnicu hercegnovsku, i Viteško društvo Sveti Stefan, položili su danas vijence na spomenik strijeljanim dobrovoljcima i rodoljubima, kod manastira Savina.
Konzul Republike Srbije Mićo Rogović je kazao da su prije dva mjeseca na ovom časnom mjestu u manastiru Savina obilježili 15. septembar dan proboja Solunskog fronta:
– Taj dan 1918. godine srpska vojska u kojoj su bili i predstavnici svih naroda iz cijelog regiona, poslije povlačenja u kojoj je značajno pomogla crnogorska vojska, sa teritorije Srbije u golgoti koja nije zabilježena u istoriji ratovanja – počela je probijanje Solunskog fronta. Tog dana 62 000 vojnika jedne države počeli su proboj Solunskog fronta predvođeni generalom Depeom. Srpski vojnik, preko noći postao je jedan od najboljih, najhrabrijih i najistrajnijih vojnika, koju je francuski general zajedno sa svojom vojskom predvodio. Solunski front su probili za sedam dana. Time je počeo kraj Prvog svjetskog rata… Srpska vojska je za nepunih 45 dana prešla i oslobađala teritoriju od Soluna do Beograda… Kapitulirala je Bugarska koja je bila na strani okupatora… Srpski vojnici i pripadnici savezničke vojske marširali su i 17 časova dnevno, dok su 10. novembra francuske trupe prešle Dunav i krenule u poražavanje mađarske vojske.
S obzirom na najveći i neočekivani gubitak na Solunskom frontu, njemačka komanda je bila poražena i na drugim frontovima i prinuđena da na današnji dan 1918. potpiše primirje. Ovo je dan ponosa zbog svega što su uradile vojske savezničkih snaga za vrijeme Prvog svjetskog rata, ali i dan bola i tuge, za velikanima koji su živote položili za budućnost svojih potomaka, poručio je Rogović.
Predsjednik SO Herceg Novi Ivan Otović podsjetio je da je 11. novembra potpisan sporazum koji je označio kapitulaciju Njemačke u Prvom svjetskom ratu. Istakao je da je srpski narod pretrpio ogromnu žrtvu u tom ali i u Prvom i Drugom balkanskom ratu kada je ponovo stradao.
-U oba ta rata brojni dobrovoljci iz Boke, Paštrovića i ostalih krajeva Crne Gore uzeli su oružje i stupili u srpsku vojsku. Danas se sjećamo svih njih. Možemo otići i dalje u prošlost. I u Prvom srpskom ustanku mnogi Bokelji su se priključili Karađorđu i borili su se za slobodu Srbije i srpstva, kazao je Otović i istakao da pava sloboda tek dolazi 1918. jer se tada pored Srbije i Crne Gore, oslobađaju i druge spske zemlje.
-Ne smijemo zaboraviti da srpska vojska nije se zaustavila na granicama tadašnje Srbije. Ona je oslobodila i Slavoniju i Dalmaciju i BiH. Ona je donijela slobodu i našim sunarodnicima katoličke i islamske vjeroispovjesti, kao i Srbima u prekodrinskim zemljama. Ali žrtva je bila ogromna, 60% muškog stanovništva Srbija je izgubila u Prvom svjetskom ratu, a to je jedna trećina ukupnog broja stanovnika prije početka Prvog svjetskog rata. I dan danas je pitanje da li je Srbija uspjela da se oporavi od takvih gubitaka. Ne smijemo nikada da zaboravimo žrtvu mladosti srpske, 1300 kaplara, još nedovršenih oficira koji su poslati na front da bi branili svoju zemlju. Mnogi od njih su poginuli na Kolubari ali su odnijeli, u tom trenutku, najveću savezničku pobjedu u Evropi. Danas mnogi zaboravljaju na srpske žrtve, mnogi pokušavaju da nas posvađaju, ali svi svjedočimo da smo opstali i da ćemo opstati i da ćemo se uvijek sjećati heroja koji su dali svoje živote za slobodu svih nas, kazao je Otović.
Sloboda je veliko i uzvišeno ime, svetinja jer je čovjek slobodno biće stvoreno po liku Božijem. Vijekovima unazad naši preci su znali za kakvu se slobodu bore, onu koja im obezbjeđuje da slobodno žive na zemlji ali i za vječnu, duhovnu slobodu. Današnje vrijeme nameće pitanje da li smo dostojni potomci naših predaka, kazao je arhijerejski namjesnik hercegnovski Obren Jovanović.
– Naši preci nisu krv položili za onu slobodu koja nas zarobljuje, nego za onu koja nas oslobađa i za zemljaski ali i za vječni i neprolazni život. Zato svi treba da se zapitamo i kroz slobodu koja nam je data na prvom mjestu oslobodimo sebe od sopstvene zavisti i zlobe, da vratimo ljubav među sobom, onakvu kakvu su oni imali u zajedništvu dok su došli do fizičke slobode. Ne smijemo je zloupotrebiti niti omrznuti jedni druge jer onda nam sloboda ništa neće značiti. Kroz žrtvu naših predaka i slobodu koju nam je Bog darivao treba da budemo vječno slobodni u ljubavi, da volimo jedni druge i da razlike među nama prevazilazimo kako bismo bili dostojni potomci naših predaka, kazao je otac Obren Jovanović.
Kako je dodao, svaka žrtva i položen život, svaka prolivena suza i patnja predaka zalog su i obaveza budućih generacija da budu još bolji pravoslavci, svetosavci i da vrednuju slobodu koja im je darivana.
Vijence su u ime Ambasade i Konzulata Republike Srbije položili otpravnica poslova u Ambasadi Jelisaveta Čolanović i konzul Mićo Rogović, a u ime Opštine Herceg Novi predsjednik Opštine Stevan Katić, predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Ivan Otović i potpredsjednici Opštine, Mirko Mustur i Miloš Konjević.
