U hercegnovskom akvatorijumu, Bokokotorskom zalivu i na otvorenom moru Crne Gore uočene su neobične vrste, jedinke, koje postepeno naseljavaju areal Jadrana. U potrazi za hranom do naših voda stigli su kit, bijela ajkula, riba „lav“ otrovnih bodlji i mnoge druge vrste. Da se dešavaju intenzivne biološke aktivnosti u našem podmorju, uzrokovane raznim uticajima na morski eko sistem, koji se mijenja sa klimatskim promjenama i uz snažan antropogeni faktor, potvrdio je za RTHN direktor Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, dr Mirko Đurović.
U hercegnovkom akvatorijumu prošle sedmice pojavio se kit, potom je uočen kod Kotora, pa na otvorenom moru kod Bara, da bi nakon toga bio primjećen kod Kornata. Sve češće se govori o bijeloj ajkuli koja je pronašla stanište u našim vodoma, prema snimcima ribara koji ulove i puštaju u more ovaj rijetki primjerak. Ranije je i sredozemna medvjedica uočena na otvorenom moru Crne Gore. Više nije iznenađenje da su delfini stanovnici naših voda, a ono što je interesantno da je otkriveno gnijezdo morskih kornjača na Adi Bojani, kao prvo područje gdje su gnijezda te zaštićene vrste, na istočnoj obali Jadrana, priča dr Đurović.
-Imali smo u par dana, nekoliko interesantnih pojava stanovnika mora. Veoma neobičan je bio ulazak u Bokokotorski zaliv velikog kita (Balaenoptera Physalus), druge po veličini životinje na planeti. To je inače, pučinska vrsta, voli duboke vode, njeno stanište je Sredozemno more. Vrlo je rijetko da kit uđe u zaliv. Prvi put je zabilježena pojava ulaska kita u Bokokotorski zaliv 2012. godine, podsjetio je dr Đurović.
On ističe da je, posebno u ovo doba godine, zaliv opterećen intenzivnim pomorskim saobraćajem.
-Kada smo dobili dojavu da je kit ušao u zaliv, uputili smo apel svim nadležnim službama koje vrše kontrolu na moru i naravno, prije svih, Kotorskoj luci, operaterima kruzera i brodovima koji ulaze u zaliv da obrate maksimalnu pažnju da ne bi slučajno došlo do sudara sa ovako velikom vrstom, a riječ je o jedinki čija je veličina preko osam metara. Imamo dosta snimaka iz drona i koje su građani dostavljali Institutu i objavljivali na društvenim mrežama, naveo je dr Đurović.
Najčešće pitanje je da li je kit, koji je ušao u zaliv, opasan po kupače. Dr Đurović potručuje da nema razloga za brigu i strah od napada i bliskih susreta sa ovim vrstama.
-Kit apsolutno nije opasan. Izdali smo upozorenje za sve brodove i barke koje plove zalivom o načinu na koji bi trebalo da se ponašaju ukoliko ga uoče u direktnoj blizini, da im se ne približavaju na daljini manjoj od 200 metara, da se polako kreću i posmatraju sa daljine ovako jedinstvenu životinjsku morsku vrstu. U svakom slučaju nije isključen ulazak u zaliv ovakve vrste i u narednom periodu, jer ovih kitova ima u Jadranskom moru, doduše ne u velikom broju.
Veliki kit, kao i sve druge vrste, istražuju morska prostranstva i većinom se kreću u potrazi za hranom, pojašnjava dr Đurović.
-Ova vrsta se najviše hrani planktonom, istiskaju morsku vodu kroz specijalne organe. Sada je vrijeme kada je koncetracija planktona u Bokokotorskom zalivu na visokom nivou. Ove jedinke se kreću u manjim grupama, tako da je moguće da je bilo i drugih jediniki ove vrste u blizini. Kit je dalje viđen u Dobrim Vodama, kod Cavtata, a zatim je uočen na Kornatima, tako da oni prelaze izuzetno velike razdaljine u toku jednog dana. Jadransko more isključivo koriste za ishranu, napominje dr Đurović.
U Jadranskom moru uočene su i mlađe jedinke bijele ajkule.
-Porast temperature mora, kao posljedica klimatskih promjena, osnovni je razlog što i ajkule borave u našim vodama. Same klimatske promjene uzrokuju i promjenu ponašanja određenih vrsta, koje su termofilne i koje vole topliju vodu. Sada Jadransko more doživljavaju kao svoj areal, koji je sasvim pogodan za njihov život. Bijela ajkula je nedavno ulovljena 12 km od crnogorske obale i one se, uglavnom, kreće u dubokim vodama, kao i kitovi. To su vrste koje spadaju u top predatore i hrane se ribama. Zbog tih dojava, postoji bojazan građana i turista. I kada idemo na plažu potrebno je da se pridržavamo pravila, da plivamo u ograđenom prostoru, koji je napravljen prvenstveno zbog bezbjednosti kupača od glisera i plovila. Što se tiče ajkula, smatram da tu nema nikakve bojazni za uživanje na našim plažama. More nije naša prirodna sredina, već tih vrsta koje žive tamo, poručuje dr Đurović.
U našim vodama stanište je posljednjih godina, kako temperatura mora raste, pronašla i riba lav, ozloglašena po otrovnim bodljama, a poznata i po tome što se kao delikates našla na mnogim trpezama.
-Riječ je o invazivnoj vrsti, koja je došla iz Crvenog mora i naselila se u Mediteranu. To je termofilna vrsta, koja voli toplije vode. Zabilježen je veliki broj primjeraka, duž istočne obale Jadrana, u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Albaniji. Možemo sad već sa sigurnošću reći da je ova riba uspostavila svoju populaciju u Jadranskom moru. Ono što je problematično je da većina invazivnih vrsta, koje su naselile Jadransko more, nemaju svog prirodnog neprijatelja. Veliko je pitanje kako će se u budućnosti širiti populacija, u smislu kada nemate predatora.
Foto: Danijel ĐorđevićDr Đurović upozorava da ova riba ima izuzetno otrovne bodlje.
-Već odavno apelujemo na sve ribolovce, a posebno one koji se bave sportskim ribolovom, u ronjenju sa puškom, da budu veoma obazrivi ukoliko je sretnu, i da pokušaju da izbjegnu bilo kakav kontakt. Za razliku od drugih invazivnih vrsta, ova vrsta je delikates, u smislu pripreme i gastronomije. Treba biti oprezan i spretan prilikom ulova i pripreme. Ona je od prije neku godinu postala stalni stanovnik Jadranskog mora, ukazao je dr Đurović.
U slučaju kontakta sa ribom lav, čiji ubod može da prouzrokuje i teške posljedice, treba potražiti medicinsku pomoć.
-Prvo treba izbjegavati kontakt sa ribom, jer ubod može da bude opasan, čak i fatalan. Apel za svakog ko naiđe na ovu vrstu je da treba da izbjegne bilo kakav kontakt sa njom, da napusti tu poziciju. Ukoliko dođe do uboda treba da se jave nadležnim medicinskim službama, ukazao je dr Đurović.
Delfini su stalni stanovnici Bokokotorskog zaliva, a istraživanja o njima i drugim vrstama se rade duži niz godina u Institutu za biologiju mora UCG.
-Primjetili smo da se delfini snalaze u cijeloj pomorskoj gužvi, posebno, u ljetnim mjesecima. Turisti i građani često imaju priliku da ih vide, i uživaju u njihovom društvu.
Morske kornjače su, takođe, prisutne u Bokokotorskom zalivu i na otvorenom moru.
-Prvo gnijezdo morskih kornjača je otkriveno na Adi Bojani, gdje je kornjača položila jaja. Mlade kornjače su se izlegle na Velikoj plaži u Ulcinju. Cijelo to područje Ade Bojane i Velike plaže je interesantno za morske kornjače. Ukoliko i narednih godina budemo otkrivali gnijezda možemo taj dio proglasiti posebnim područjem za gniježđenje morskih kornjača, što bi ujedno bilo i prvo područje na istočnoj obali Jadrana, ukazuje dr Đurović.
Naučnici Instituta za biologiju mora UCG u kontaktima su sa ekspertima iz raznih oblasti, kako za delfine, kornjače, kitove tako i za druge vrste.
-Naša saradnja sa kolegama, posebno, iz Jaranskih zemalja – Italije, Hrvatske, Slovenije, Albanije, je na izuzetno visokom nivou. Razmjenjujemo podatke, jer Jadran je zajedničko more, što je od presudne važnosti za razumijevanje biologije svake vrste. Da se podaci između institucija razmjenjuju pravovremeno i na precizan način, kako bismo kroz zajedničke studije ili naučne radove, došli do zaključaka za bolje poznavanja biologije svih vrsta, njihovog ponašanja u Jadranu, sezonskog kretanja, vremenskog razmnožavanja, polaganja jaja. Govorimo o svim zaštićenim vrstama, po svim međunarodnim konvencijama, o vrstama koje su manje ili više ugrožene, u smislu opadanja njihovih populacija, ne samo u Jadranskom moru, nego u svijetu.
Opadanje populacija zaštićenih vrsta i drugi oblici ugroženosti posljedica je prekomjernog ribolova. Postoji i veliki antroprogeni uticaj na more, prije svega na obalni turizam, pomorskog saobraćaja, koji je izuzetno intenzivan. Svi zajedno nastojimo da kroz neka naša saznanja, preporuke, dajemo informacije državnim organima i međunarodnim organizacijama koje se bave zaštitom, da kreiramo politike, koje će dovesti do ublažavanja ovih negativnih pojava. Zajedno sve zemlje Jadrana, svojim djelovanjem i kroz različite međunarodne projekte, nastoje da održe ove vrste i bore se za njihov opstanak, istakao je dr Đurović.
Laboratorije Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore nalaze se od Ulcinja do Herceg Novog , od Bokokotorskog zaliva do otvorenog mora. Sjedište Instituta je u Kotoru u okviru kojeg postoji i Akvarijum Boka.
Akvarijum radi već petu godinu u kontinuitetu i daje poseban prikaz jadranskih vrsta. Akvarijum u zgadi Instituta otvoren je svakim radnim danom od 9.00 do 21.00 čas. Posjetioci mogu da vide dio živog svijeta Jadranskog mora, a namijenjen je djeci i svim ljubiteljima prirode i mora.
-Jedan od ciljeva Akvarijuma je da djeca, uz učenje biologije, imaju priliku da dođu i da vide uživo organizme o kojima uče u osnovnoj i srednjoj školi. Na licu mjesta mogu da vide kako se ponašaju, da nauče od naših akvarista kako se hrane, razmnožavaju, da se upoznaju sa zanimljivostima specifičnim za svaku vrstu, objašnjava dr Đurović.
Institut za biologiju mora u saradnji sa Prirodnjačkim muzejom Crne Gore, organizuje izložbu živih organizama i prepariranih vrsta ajkula. Izložba „Ajkule Jadranskog mora“ će biti otvorena 10. jula u Akvarijumu Boka u sklopu Instituta u Kotoru.
Iz Instituta za biologiju mora pozivaju sve zainteresovane da posjete fejsbuk stranicu, da im se jave, da pošalju snimak, fotografiju morskih vrsta ili pojava na moru, a za sve što ih zanima dobiće odgovor i edukativnu poruku stručnjaka.
