U foajeu Dvorane Park sinoć je i organizaciji Gradske biblioteke i čitaonice Herceg Novi upriličeno gostovanje hrvatskog novinara, rok muzičara i publiciste, Krešimira Mišaka naslovljeno “Na rubu znanosti”, prema istoimenoj naučno-popularnoj emisiji koju ovaj svestrani autor uređuje i vodi od 2002. godine. Moderator večeri je bila prof. Vesna Barbić, direktorica Gradske biblioteke Tivat.
Publici u Herceg Novom predstavio je svoj književni i stvaralački opus, a kako je kazao jedan važan dio graničnih područja u ljudskom znanju kojima se bavi u emisiji “Na rubu znanosti”, je pitanje svijesti.
-Svijest je pojam koji nije dorečen, svi znamo da je imamo, ali ne znamo šta je to, i očekujemo da ima neke veze sa mozgom. Zanimljivo mi je bilo uočiti tokom eksperimenata tokom 60-ih godina koje je počeo Klajv Bakster sa detektorima laži na kojem je vezana biljka, kako na neki način reaguje na čovjekove namjere, ideje. Na primjer izlože jednu biljku da gleda drugu koju uništi Baksterov kolega, zatim se naizmjenično smjenjuju kolege i tek kada opet uđe kolega koji je „ubio“ druga biljka reaguje. Dakle, postoji neka svijest, percepcija, a da nije kako mi to vidimo. Pitanje svijesti je središnje pitanje graničnih područja znanja kad se sve sabere, istakao je Mišak.
Naučeni smo da se svemu čudimo, kazao je Mišak, a to čuđenje ne govori toliko o tome čemu se čudimo, koliko o nama.
-Nekad davno se ljudi nisu toliko čudili, znali su da je napolju jedan veliki nepoznati svijet, to su bile jednostavno pojave koje su oni nekom rekli da su ih doživjeli i to je to, nisu se čudili. Mi se čudimo, a zašto? Jer stvari moraju biti kako smo ih zamislili, ako nisu takve onda su nam čudne, a ustvari nema ničeg čudnog. Ono čemu se ja čudim svakog dana je kada se dešavaju nevjerovatni sinhroniciteti, smisleni splet slučajnosti gde događaji bez očigledne uzročno-posljedične veze dobijaju značaj kroz njihovo subjektivno značenje, rekao je Mišak.
Pored toga što je televizijski voditelj, Mišak je pokazao da ima veliki talent za muziku, a dokazao se i kao pisac koji od 1999. godine objavljuje naučnu fantastiku, istražuje i preispituje ustaljene obrasce percepcije svijeta, prostora, vremena i ljudskih mogućnosti. Za dvije od desetak kratkih priča dobio je nagradu SFERA koja se dodjeljuje najboljim ostvarenjima iz oblasti naučne fantastike, a objavio je i jednu zbirku i šest knjiga.
