U gradskoj galeriji otvorena je izložba slika Mirka Kujačića. Povod je uz proslavu Dana grada i 120 godina od rođenja „plavog viteza”, kako su slikara nazivali zbog neobične plave boje, na njegovim platnima.
U postavci izložbe u oba gradska prostora djela su koja su prvi put izlagana 2005. zahvaljujući supruzi Mirka Kujačića – Mariji. Ona se potrudila da slike nađu mjesto u muzeju Hercegovine, gdje po vrijednosti koju imaju nesporno i pripadaju. Direktorica Muzeja Ivana Grujić kazala je da kada su spremali izložbu željeli da ukažu kakvog smo čovjeka imali među nama i kakve su ličnosti postojale u svijetu umjetnosti.
-Umjetnik nije samo onaj koji stvara umjetnička djela, nego evo na primjeru Mirka Kujačića, umjetnik je i onaj koji stvara društvenu klimu, odnosno reaguje na društvene događaje i sa punim pravom kroz umjetnost to društvo kritikuje, izlaže svoj život i profesionalnu karijeru nekim rizicima, ali vrlo hrabro zato što potiče sa onog krša koji djeli sada Hercegovinu i Crnu Goru. U stvari oduvjek je to jedna oblast krševitih gorštaka koji su znali da je sloboda najvažnija osobina i voditeljica koja čovjeka može da uzdigne iznad onog prosječnog.
Upoznavajući njegovu ličnost kroz pripremu izložbe, Grujić je istakla da su pročitali različite tekstove i shvatili da je njegov život bio turbulentan zato što je on uvjek govorio svoje mišljenje.
-Ova izložba treba da potakne ne samo na priču o njegovoj umjetnosti, nego o jednoj svestranoj ličnosti kakav je bio Mirko. Kada se Umjetnička škola sa Cetinja preselila u Herceg Novi i on se preselio u vaš grad. Kako je i sam rekao proveo je fine dane u kvalitetnim razgovorima sa svojim učenicima i sestrićem Dadom Đurićem. Ali, opet zbog svog nekog stava doživio je neke neprijatnosti zbog kojih je morao da napusti ovaj grad u kojem bi možda ostao i do kraja života, kazala je Grujić.
Ova zbirka ima interesantnu priču jer u Mostaru atelje Mirka Kujačića , koji je preminuo neposredno prije izbijanja poslednjeg rata 90., atelje je ostao netankut međutim u ratnom vihoru slike su nestale.
-Njegova supruga Marija dio blaga koji se čuvalo u njegovom ateljeu je uspijela da sakupi i ovo je ono što je očuvano. Slike su pretrpjele i ošetećenja i svjesni da izlažemo i oštećene slike što nije baš u muzeološkoj praksi pohvalno, to ima neko drugo svoje značenje jer i same slike žele da pokažu dramu kroz koju je Mirko stalno prolazio, kazala je Grujić.
Prema riječima Tamare Rajković, autorke kataloga i kustosa izložbe, šta god da se kaže o stvaralaštvu Mirka Kujačića samo će neznatno osvijetliti dug i u umjetničkom smislu veoma bogat Kujačićev život
-Na ovoj izložbi možete vidjeti grafičku mapu Ribari iz 1934. To je zapravo najstarije djelo koje je ovdje izloženo. Ostala pripadaju njegovoj poznoj fazi. Upravo ti Ribari su nastali tako što je on, da bi prestavio njihov život, morao da ode i živi poput tih dalmatinskih ribara. Proveo je sedam mjeseci na raznim ostrvima, a sve kako bi ih što bolje predstavio. Ta grafička mapa sastoji se od 21. drvo linoreza koji su ovdje izloženi i to je začetak socijalne umjestnosti. Kasnije imamo različite faze, realističnu, analitičko kubističku, ali on sam nije mnogo razmišljao kojem stilu pripada njegovo slikarstvo, ali ga je okarakterisao kao ekspresionizam.
Direktorica hercegnovske galerije Gordana Krunić uz podsećanje na podatke iz biografije Mirka Kujačića ukazala je na još jednu sponu, most kojim je povezan sa Herceg Novim.
Izuzetno obrazovan, svestrano talentovan bio je učenik velikog francuskog slikara Andreja Lota. U Beogradu je Kujačić rodonačelnik socijalnog slikarstva, a na njegovim slikama preovlađuje plava i crvena boja. Ono gorštačko i prkosno ga tjera da se poslije Drugog svjetskog rata vrati u svoju Crnu Goru i stvara djela poetskog realizma „Kanli kula“, „Portret oca“. Polovinom 60. slika svoje gorštake i autoportret. U Parizu je boravio više puta i to je uticalo na stvaranje njegovog slikarskog ciklusa. Slika Obrazi gorštaka nalazi se u vlasništvu naše galerije, kazala je Krunić.
U postavci Izložbe Mirko Kujačić -pobunjenik sa paletom, do kraja novembra uz mapu grafika „Ribari“ možete pogledati između ostalih i djela: „Gorštaci“, „Obrazi gorštaka“ „Svićarica“ i dugo.
