U OŠ „Ilija Kišić“ obilježili su Međunarodni dan knjige – 23. april uz omaž jedinom nobelovcu sa ovih prostora, piscu Ivu Andriću, navedeno je u saopštenju iz ove obrazovne ustanove.
– Prošlo je osam decenija od najvažnije godine za našu književnost u dvadesetom vijeku, kada su objavljena tri epohalna djela Iva Andrića – četiri stotine godina duga višegradska hronika „Na Drini ćuprija“, zatim antikolonijalni roman sa vrlo aktuelnom temom na prostorima koji Andrića čitaju u originalu „Travnička hronika i „Gospođica“.
Drugi svjetski rat Andrić provodi pišući i dijeleći sudbinu naroda u okupiranom Beogradu. U tom periodu ništa ne objavljuje, jer smatra da dok rat traje, pisac ima pravo da se pojavi samo u čitulji. On piše i svom izdavaču (SKZ) da u ratnim okolnostima ne objavljuju njegove pripovijetke. Eto, to je pravi andrićevski razlog što su 1945. objavljena njegova tri velika romana i što Dan knjige ovog 23. aprila 2025. posvećujemo Andriću.
Zahvaljujući Andriću, uvijek i iznova, generacije mladih čitalaca shvataju da ni u čemu što nam se dešava nismo sami. U pripovijeci „Deca”, po kojoj se zove njegova zbirka o vjerovatno najznačajnijem periodu ljudskog života – djetinjstvu, čitamo: „Mali ljudi, koje mi zovemo deca, imaju svoje velike bolove i duge patnje, koje posle kao mudri i odrasli zaboravljaju. Upravo, gube ih iz vida. A kad bismo mogli da se spustimo natrag u detinjstvo, kao u klupu osnovne škole iz koje smo davno izišli, mi bismo ih opet ugledali. Tamo dole, pod tim uglom, ti bolovi i te patnje žive i dalje i postoje kao svaka stvarnost.“
Citat pokazuje da je svaki veliki umjetnik, u svom dubokom razumijevanju ljudske prirode, ne samo prethodnik budućih naučnih saznanja, nego i njihov glasnik i alegorični tvorac, izumitelj. Jedan od primjera za navedeno je i svjetski bestseler iz oblasti psihologije, objavljen 2015, „Dete u tebi mora da pronađe svoj zavičaj“, autorke Štefani Štal. Interesantno je i da Jasmina Ahmetagić u svojoj studiji „Knjiga o Andriću“, doslovno uspijeva primjeniti postavke analitičke psihologije švajcarskog psihijatra i psihoanalitičara Karla Gustava Junga, pri analizi Andrićevih književnih likova.
To su neki od razloga zbog kojih smo Dan knjige 2025. u OŠ „Ilija Kišić“ posvetili jedinom dobitniku Nobelove nagrade (1961) sa ovih prostora. Obilježavanju je prethodilo individualno istraživačko upoznavanje sa piščevom biografijom, čitanje Andrićevih pripovijedaka, uočavanje i bilježenje turcizama iz zbirke pripovijedaka Deca, radionica „Mali ljudi koje zovemo d(j)eca“, pravljenje plakata „Knjiga“, kreiranje video zapisa, te kviza „Nobelovac“, koji je kao i Preporuke za čitanje pripremila učenica 9. Razreda, Tatjana Vuković.
Program povodom Dana knjige, koji je osmislila profesorica srpskog jezika i književnosti Tamara Komar, kao i pripreme koje su mu prethodile, pokazali su da Andrić i njegovo djelo podstiču na stvaranje. Učenici su radili u skladu sa svojim trenutnim sposobnostima i prema ličnim afinitetima.
Govorili smo o Andriću da bismo ga čitali ponovo i po ko zna koji put, jer svaki put pred čitaocem se otvara perspektiva koja mu je u prethodnom čitanju promakla – navedeno je u saopštenju OŠ „Ilija Kišić“.
