Predavanjem „Budućnost muzeja u kontekstu društva koje se ubrzano mijenja“ koje je održala kustos Jasmina Žitnik i omogućavanjem besplatnog obilaska Gradskog muzeja na Toploj i Doma starog kapetana Štumbergera u Baošićima, Javna ustanova „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“ u saradnji sa Ministarstvom kulture i medija Crne Gore obilježili su Međunarodni dan i Noć muzeja.
Tema ovogodišnje manifestacije je „Budućnost muzeja u kontekstu društva koje se ubrzano mijenja“, a fokus je na načinu na koji muzeji mogu da utiču i doprinesu savremenim društvenim, tehnološkim i promjenama koje se odnose na životnu sredinu.
Na ovu temu, sinoć je u bašti Gradskog muzeja na Toploj, predavanje održala kustos Jasmina Žitnik, koje se kako je istakla „zasniva na određenoj literaturi i primenjuje najnovija razmišljanja na svoju „studiju slučaja“: gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“.
– Nove tendencije u muzeologiji su dvojne. S jedne strane, potreba za većim učešćem posjetilaca konzumenata baštine, njihov doprinos u „kustosovanju“ zbirki iz čega, sa druge strane, proizilazi kolektivno memorisanje. Nije više dovoljno da muzej pasivno čuva i obrađuje svoju zbirku. Potreban je „dijalog“ sa posjetiocima, da oni više doprinose opštoj slici prošlost-sadašnjost-budućnost, da zbirku obogate svojom memorijom i svojim pričama, kao i da aktivnije percipiraju ponuđeno, manje kroz pasivno čitanje materijala, a više kroz sopstveni izbor tema i proaktivno delovanje. Kustosi su u položaju danas da napuste svoje isključivo pravo na prezentaciju i tumačenje znanja, a više su potrebni u teoriji društva i učenja, konstruktivistički modeli, gde se postavljaju pitanja, traže odgovori i dolazi do zajedničkog rješenja.
Žitnik je podsjetila je da je virtuelnoj prezentaciji snagu dala Kovid kriza.
-Gradski muzej Mirko Komnenović ima sajt, FB profil i virtuelnu prezentaciju čime nastoji da stigne savremene tendencije u prezentaciji baštine. To je i spasonosno rješenje za sve kojima je pristup muzeju i Muzeju Štumberger otežan. Danas je moguće virtuelno putovati svijetom i virtuelno obići gotovo sve muzeje. No pitanje u muzeologiji koje se postavlja jeste: gube li time muzeji nešto od sopstvenog integriteta kao hramovi kulture i baštine i kakvo rješenje pronaći koje bi izbalansiralo sa jedne strane virtuelnu prezentaciju, sa druge fizičko tijelo muzeja sa zbirkama. FB prezentacija svakako doprinosi interakciji kustos-muzej-posjetilac, jer publika može da aktivno korespondira sa muzejskim stručnjacima. U tom smislu razmišlja se i o popularizaciji muzeja koji bi trebalo da teži da bude mjesto i informacije i zabave. Mjesto koje će biti rado posećeno kao tačka na mapi, ponovo i ponovo, istakla je Žitnik.
Ono što u osnovi svih muzeoloških teorija postoji je ogroman značaj muzeja ne samo u njihovoj osnovnoj djelatnosti prenošenja znanja, već i u kompletnom razvoju zajednice i društva, kazala je Žitnik.
-S jedne strane, ovde je takozvana „muzealizacija“ grada, sa druge stvaranje brenda. „Muzealizacija“ grada odnosi se na stvaranje mreže gradskih muzeja koji se lako mogu naći na mapi grada i uključiti u turu posjete, obilaska. Sa druge, muzej postaje brend jedne sredine i društva i kao takav ima snažan uticaj na kulturni i prosvjetni život grada. Čini se da je potrebno, u tom smislu, postaviti u gradu na više mjesta interaktivne mape sa mapom muzeja, ali i priču o istoriji grada i baštini, odnosno, izvesti muzej iz okvira predviđene zgrade i formirati vrstu muzeja na otvorenom. Muzej bi, tako, trebalo da bude ono što nas okružuje, što je oko nas i pored čega se prolazi svakodnevno. Kultura i razmišljanje o baštini trebalo bi da bude široko dostupne jer bez misli o prošlosti sadašnjost je teško spoznati, kamoli budućnost.
Podsjećamo, Međunarodni dan muzeja je manifestacije koja se na globalnom nivou organizuje pod pokroviteljstvom Međunarodnog muzejskog savjeta, sa ciljem naglašavanja transformativne uloge koju muzeji imaju u savremenom društvu.
