Izuzetno kompleksnu privatnu i stvaralačku ličnost jedinog nobelovca sa ovih prostora – Iva Andrića književna istoričarka i spisateljica Žaneta Đukić Perišić pokušala je da rasvjetli u knjizi „Ko je bio Ivo Andrić“, a koju je sinoć promovisala u Herceg Novom. Razgovor sa autorkom vodila je direktorka i urednica izdavačke kuće Akademska knjiga Bora Babić.
Knjiga je zapravo zbirka autentičnih sjećanja na Andrića, iz ugla njegovih savremenika, odnosno školskih drugova, prijatelja, pisaca, diplomata, susjeda, rođaka, političara, poznanika, a čini je 41 svjedočenje o njemu.
Autorka je za RTHN kazala da je cijeli profesionalni život posvetila pokušaju da odgovori na to pitanje, ali do sada još uvijek nije uspjela, jer svaki čitalac može imati svoj odgovor.
– Veliki broj ljudi je govorio o Andriću, sjećajući ga se kao druga iz osnovne škole, gimnazijskog prijatelja… svi su ga oni pratili kroz različite periode života, tako da svako od njih ima svoj ugao, svoj način na koji posmatra Andrića i vrlo često su te njihove slike, ili krokiji, sijenke, portreti i oprečni – navodi ona.
O našem najvećem književniku, kako priča Đukić Perišić, ima vedro obojenih tekstova, pozitivnih prikaza, eseja koji sa divljenjem i poštovanjem govore o njemu, dok sa druge strane postoje i oni koji nemaju tako pozitivan odnos o Andriću kao čovjeku, ali ni jedno svjedočenje ne razotkriva njegovu pravu ličnost.
– Mogla sam dobiti veliki broj različitih uglova gledanja i na osnovu toga da pokušam da rekosntrujišem kakav je Andrić bio kao ličnost. Ne znam tačno da odgovorim na to pitanje. Čak ne znam ni da sam ga poznavala, da li bih mogla da prodrem kroz tu njegovu zatvorenost i zakopčanost – objašnjava ona.
Đukić Perišić je preko 30 godina aktivno radila u Zadužbini Iva Andrića i zahvaljujući tom iskustvu iz njenog pera su, uz sinoć promovisanu, potekle knjige „Kavaljer svetog duha: o jednom nedovršenom romanu Ive Andrića“, „Jevrejski portreti u delima Ive Andrića“, „Pisac i priča: stvaralačka biografija Ive Andrića“, „Na početku svih staza: Andrić i Višegrad“, „Nebo nad Beogradom: Andrić i prestonica“.
