Odbornici lokalnog parlamenta su danas, na petom nastavku 7. redovne sjednice SO Herceg Novi, jednoglasno usvojili Godišnji program obavljanja komunalnih djelatnosti DOO Čistoće Herceg Novi za 2026. godinu.
Na kraju duže rasprave, tokom koje se uglavnom čule pohvale na račun rada ovog preduzeća, prihvaćene su inicijative da se povećaju kazne za nelegalno odlaganje otpada i neodgovorno vlasništvo kućnih ljubimaca, a iskazana je i podrška inicijativi za izmjenu zakona kako bi zaposleni na čišćenju javnih površina mogli ostvariti beneficirani radni staž.
Predstavljajući plan, direktor Čistoće Aleksandar Škobalj, je istakao da je za njegovu realizaciju neophodno obezbijediti dovoljno resursa, tehnike kao i finansijsku stabilnost.
-Zahvaljujući konstanom ulaganju naše društvo imaju respektabilan vozni park. Kada je riječ o planu nabavke izdvojiću samo mobilnu drobilicu, čime ćemo umanjiti količinu zelenog otpada, građevinskog materijala, kao i kabastog otpada. Takođe, biće ulaganje i u komunalnu opremu. U planu nabavka 200 kanti od 1,1 tako da ćemo na kompletnoj magistrali od Debelog brijega do Veriga promijeniti kontejnere. Takođe, planirana je nabavka četiri građevinska i dva abrol kontejnera, i 180 kanti od 240 litara, tako da ćemo završiti prošlogodišnju akciju dodjele kanti za odvajanje otpada svim ugostiteljskim objektima.
U saradnji sa Sekretarijatom za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, planirano je otvaranje manjeg reciklažnog centra u Baošiću.
-U saradnji sa međunarodnom kancelarijom u planu nam je da se javimo na konkurs koji je vrijedan 100 000 eura, da se na nivou na rivijere napravi jedan mini recilažni centar. Ranijih godina rivijera je dosta ispaštala, jer su zbog udaljenosti građani morali sami da odvoze svoj otpad do reciklažnog centra u Meljinama, tako da smo opredijelili sredstva, odnosno na konkursu u saradnji sa MZ Baošić našli smo lokaciju gdje će građani rivijere moći besplatno da odlažu kabasti i zeleni otpad do 500 kilograma dnevno.
Škobalj je istakao da će najveći izazovi i ove godine biti da obezbijede dovoljan broj radnika na terenu.
-Mi nemamo problema sa zaposlenima, odnosno sa radnom snagom, ni u Reciklažnom centru, ni u Azilu, niti kada je riječ o posadi na kamionima. Međutim, problem su ljudi na javnim površinama, ljudi „na metli“, zato što ih mi sada preko agencije imamo dovoljno, međutim oni ostanu mjesec-dva i onda jednostavno odu. Mi smo obezbijedili i veće plate za te ljude – 29 % je bilo povećanje 2023. godine. Takođe, obezbijedili smo dva obroka i smještajne kapacitete, međutim iz godine u godinu sve je teže naći ljude za rad na samom terenu.
U saradnji sa kabinetom predsjednika Opštine, u servisnoj zoni je planirana izgradnja objekta koji će biti zajednička centrala Čistoće i Komunalno-stambenog preduzeća, a finansiraće se većinom iz EU fonda.
-Planirana je izgradnja novih garaža u servisnoj zoni, da tu budu i nove spavaone, kao i upravna zgrada. Predviđeno je da 80 %a finansira EU fond, a 20 % Čistoća. Neka zamisao je da u toj zgradi bude jedna centrala, bez obzira da li bude spajanja preduzeća , da se izmjeste direkcije iz grada, kako Komunalno-stambenog, tako i Čistoće. Sa tim bi dobili 50 parking mjesta više, takođe bila bi bolja operativnost. Komunalno-stambeno je sada sa svojom operativom podstanar u PKB-u, tako da bi time riješili jednu veliku problematiku, smatra Škobalj.
Redovno saniraju privremenu deponiju Tisove grede kojoj dozvola ističe 2028. godine, a kada je riječ o izgradnji sanitarne deponije Duboki do i trajnom rješenju odvoza otpada, ni u resornom ministarstvu nemaju odgovor.
-Mi smo prije dvije godine preuzeli sanaciju kompletne deponije, i ona se redovno zasipa. Mi imamo gore tri građevinske mašine, a u planu nam je da se 2026. gore dovede električna energija koja je nekih kilometar i 700 m udaljena od same deponije. Početkom decembra su tu temperature bile od -8 do – 12, noćni čuvari tu stoje čitavu noć i griju se na plinsku grijalicu. Dovođenjem struje bi se postavio i bolji video nadzor, bolja kontrola, što je izuzetno značajno.
Što se tiče sanitarne deponije Duboki do, bili smo prošle sedmice sekretar i ja u ministarstvu i porazgovarali sa ministrom da vidimo oko rješavanja tog pitanja, jer nama dozvola za deponiju ističe 2028. godine. Međutim, oni zasad nemaju konkretnih informacija. Oni su bili opredjelili da to bude Bar. Sad je Bar problematičan, kao i Podgorica, a Zeta ne da da se radi ta peta kada . Onda je bilo da će Kotor i Tivat da nam budu pretovarna stanica, sad nije ni to, nego da se otpad vozi u Željezaru. Pored svih napora, a ne znam koji nam je već put da idemo u ministarstvo, oni nemaju zvaničnu informaciju. Ono što će sigurno biti problermatika, ako se bude vozilo za Bar ili Podgoricu , to je nekih 116 km samo u jednom pravcu, a mi imamo 120 tona otpada.
Kada je riječ o poslovanju, 2025. godine preduzeće Čistoća prvi put nije imalo nikakvih neisplaćenih obaveza.
-Prošle godine je bila bolja naplata za nekih 9 %, popisali smo za ove tri godine oko 5 500 novih korisnika fizičkih lica, koliko stanovnika ima jedan Danilovgrad. Što se tiče Plana prihoda za 2026. godinu, to je 5 830 000 eura, a rashodi su 4 770 000. Prošle godine, 2025. u istoriji Čistoće prvi put da nema kredita, da nema reprograma, da nema nekih zaostalih perekovremenih, da nema obaveza prema dobavljačima, tako da je 2025. uspješno završena.
Jedan od problema sa kojima se susreću, a koji je po riječimas Škobalja dosta zabrinjavajući je neadekvatan ugovor sa preduzećem Morsko dobro.
-Ugovor ove godine sa Morskim dobrom je na 260 000 eura, a kažu da su podigli profit 200 % samo u Herceg Novom. Znači četiri godine mi imamo 260 000 opredijeljenih za Čistoću, i mi smo mislili barem ove godine da će podići za 30-40 000 eura. Za četiri godine je samo Čistoća uložila preko 500 000 eura, od cistjerni do kanti – mi smo kupili samo 560 posuda koje se nalaze u zoni morskog dobra. Oni jednostavno kažu da su tolika opredijeljena sredstva i vi tu nemate mogućnosti da se žalite, mada će Kotor, Herceg Novi i Tivat da zvanično da im pošalju jedno pismo, a nadam se da će i kabinet podržati, poručio je Škobalj.
On smatra da je, kada je riječ o divljim deponijama i nepropisnom držanju pasa, neophodno pooštriti kaznenu politiku, navodeći da je trenutno u Azilu 195 pasa, te da je 70 % deponija otpada u privatnom vlasništvu.
U nastavku zasjedanja, većinom glasova je usvojen Godišnji program obavljanja komunalnih djelatnosti Komunalno-stambenog preduzeća Herceg Novi za 2026. godinu ( 20 za, 4 protiv, 3 uzdržana).
