Agencija za izgradnju i razvoj grada pristupila je istražnim radovima u Njegoševoj ulici i angažovala arhitekte konzervatore i arheologe koji prate sondažne radove.
U okviru istražnih radova planirana su četiri iskopa, a prvo je napravljeno iznad parka Boka, kazao je v.d. direktora Agencije za izgradnju i razvoj grada Aleksandar Kovačević:
– Prva istražna bušotina dubine je oko 60 centimetara. Geometar će sva istraživanja, koja su na tom lokalitetu definisana, da izmjeri i nakon toga ćemo tampon slojem prekriti i izbetonirati do same rekonstrukcije ulice. Ovo je privremenog karaktera, na ruku nam ne idu vremenski uslovi ali očekujem da će ova rupa uskoro biti sanirana.
Još dvije rupe biće u blizini nekadašnjeg restorana Glicinija, jer je potrebno vidjeti poprečni presjek nekadašnje Njegoševe ulice.
-Nakon konzervatorskog i arheološkog elaborata po kojem ćemo utvrditi šta je bilo prije 100 godina, vidjećemo šta je obaveza projekta. Projekcija je da projekat bude gotov do polovine februara i da dobijemo saglasnost Uprave za kulturna dobra i sve ostale, kazao je Kovačević.
Sondažne radove prate arheolozi iz JU Gradski muzej i galerija i arhitekta, konzervator Srđan Marlović.
U Njegoševoj dolazi do deformiteta, a Marlović podsjeća da je dvije godine nakon što je sanirana ulica došlo do značajnih promjena na asfaltu.
-Vidljivo je da je ulica ulegla, naročito na poziciji trotoara. Ono što je bilo poznato kao prethodni pouzdan podatak, nažalost nije praćen projektnom dokumentacijom. Istražili smo u Arhivu, ne postoji projektna dokumentacija o sanaciji Njegoševe ulice koja se desila krajem `50. i početkom `60. godina. Naime, ulica je tada promjenila regulaciju, značajno je proširena prema parku, srušena je sjeverna ograda hotela Boka. Ono što mi danas pratimo kao zid, od stepenišnog ulaska u park Boke, do pozicije gdje smo napravili prvu sondu, jeste ostatak tog sjevernog zida, na poziciji gdje je on mijenjao regulaciju, objašnjava Marlović.
U prvoj sondi, od četiri planirane, ono što su uspjeli da pronađu, po riječima Marlovića, jeste autentična kota Njegoševe ulice iz perioda Austrougarske i Kraljevine Jugoslavije.
-Pronašli smo tačnu poziciju nekadašnjeg kolskog ulaza, poziciju nekadašnjih stubova koji su definisali taj ulaz, kanal koji je pomogao da se utvrdi da je kota autentična. Pronašli smo takođe prve oblike asfalta koji su upotrebljeni u Herceg Novom. Prešli smo na sondu dva koja se nalazi na poziciji podesta, gdje se stepenice račvaju na istok i zapad, kod zgrade Tapavice. Tu smo takođe došli do interesantnih nalaza. Kota je autentična iz perioda prvog kolskog saobraćaja u Herceg Novom, za 35 do 40 cm niža od postojeće. U donjem sloju je sve očuvano budući da se izdizanju ulice nije pristupilo iz razloga što je ulica prije bila oštećena već da bi se mogla proširiti i da bi bio omogućen dvosmjerni saobraćaj. Kasnije je taj dvosmjerni saobraćaj pretvoren u jednosmjerni sa redom parkiranja i to je, manje više, situacija koju imamo danas, rekao je Marlović i apelovao, ukoliko se neko sjeća radova iz perioda sa kraja 50. i početka 60. godina prošlog vijeka da se javi, kako bi popunili podatke koje nažalost ni arhivi nemaju.
Objekat do Glicinije, gdje se sada nalaze poslovni prostori je, po riječima Marlovića, najstarija sačuvana zidana struktura u današnjoj regulaciji Njegoševe ulice te je i rov koji je tu, izuzetno značajan.
-Taj rov može pružiti podatke o eventualno starijem sloju. Ovom ulicom je nekada išao i glavni prilaz Herceg Novom koji je u tom periodu praktično bio put, o ulici nismo mogli da pričamo jer nije bilo fizičke strukture. Ovo su pripremni istražni radovi koji će omogućiti bolji uvid u stanje ulice i razloge zašto je ona u ovakvom stanju u kakvom je danas, kazao je Marlović i ponovio da su izuzetno velike transformacije duž cijele trase.
-Ako pratite poprečne presjeke, utvrdićete ogromne razlike u niveletama, a da ne pričamo u podužnim. Ima dosta ulegnuća, a sada znamo i zašto. Taj sloj od 38 do 45 cm, kako je pomenuto, sastoji se od izuzetno krupnih komada kamena kojima je popunjen prostor, ali ne postoji tampon sloj koji bi išao preko kamena i obezbjedio dovoljno utabanu podlogu. Sada imamo situaciju gdje je na trotoaru izbočina, ispod je veoma krupan kamen, a tamo gdje je ulegnuće, ispod je sitan šljunak. Gornji tampon sloj je izuzetno tanak koji se isprao, prolaze automobili, dešavaju se i mikro i makro vibracije i sve to liježe na onaj najniži sloj starog asfaltnog puta koji se nalazi na – 40 cm. Ovo će dati bolji uvid u stanje i znaće se, kada se u budućnosti bude radilo, na koji način se treba pristupiti rješavanju tog problema, zaključuje Marlović.
Nakon istražnih radova slijedi raspisivanje tendera i u septembru naredne godine bi trebalo da se uđe u realizaciju rekonstrukcije glavne ulice.
