Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, brojnim projektima obilježava 60-godina postojanja i rada. Cijela godina je u znaku tog jubileja, čemu doprinosi i učešće ove naučno-istraživačke institucije u procesu evropskih integracija Zapadnog Balkana.
Uključene su, na raznim nivoima, brojne grupe i institucije zahvaljujući, između ostalog, konkretnim evropskim programima. Jedan takav primjer je Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, učesnik u projektu ADRION HarmoNIA (ADRION HarmoNIA).
Projekat HarmoNIA (Harmonization and Networking for contaminant assessment in the Ionian and Adriatic Seas) odobren je u okviru Jadransko-jonskog programa transnacionalne saradnje (ADRION) i sproveo ga je multidisciplinarni tim sastavljen od regionalnih vlasti i istraživačkih instituta iz šest zemalja (Italija, Slovenija, Hrvatska, Crna Gora, Albanija i Grčka) koje izlaze na Jadransko i Jonsko more. Glavni partner projekta je Istitut za nacionalnu Oceanografiju i geofiziku eksperimentalno (Istituto Nazionale di Oceanografia e Geofisica Sperimentale) iz Trsta, saopšteno je iz Instituta za biologiju mora.
Glavni cilj projekta je osnaživanje transnacionalnih mreža radi poboljšanja interoperativnosti postojećih baza podataka o upravljanju morskim okolišem, promovirajući tako dostupnost podataka i povećavajući znanja o morskim ekosistemima. Time se stvara dobra osnova za provođenje Okvirne direktive o morskoj strategiji (ODMS) i Mediteranskog akcijskog programa (UNEP/MAP) u Jadransko-jonskoj regiji, navela je naučna saradnica Danijela Joksimović.
-Značaj ovog projekta naročito je evidentan u fazi transponovanja Okvirne direktive o morskoj strategiji u nacionalno zakonodavstvo, te u kontekstu programa istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u našem moru. Učešćem u projektu HarmoNIA pokušali smo riješiti problem heterogenosti u metodološkim pristupima i informacijama korištenim za procjenu dobrog stanja okoliša (GES) i premostiti fragmentiranost u geografskoj pokrivenosti dostupnih podataka. Crna Gora je nedavno uspješno završila procjenu dobrog stanja životne sredine i uskoro bi trebalo da usvoji jedan prijedlog monitoringa , koji će biti u potpunosti usklađen sa Okvirnom direktivom o morskoj strategiji.
U Jadransko-jonskoj regiji postoje naftne platforme za eksploataciju ugljovodonika, kako u italijanskim tako i u hrvatskim vodama. Također, Crna Gora, Albanija i Grčka dobile su koncesije za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika duž svojih obala.
Bušotine koje nastaju u fazi istraživanja i proizvodna voda koja se stvara tokom faze proizvodnje (produced formation water, PFW ) glavni su izvori štetnih materija, koje se izlivaju u more. Jedan od ciljeva projekta HarmoNIA je razvijanje transnacionalnih pristupa za procjenu uticaja aktivnosti na moru i usklađivanje procedura za procjenu uticaja na životnu sredinu (PUO), monitoring i odlaganje. Konkretno, tokom projekta smo opisali procedure monitoringa i odlaganja u četiri zemlje (Hrvatska, Grčka, Italija i Crna Gora) s ciljem razvijanja usklađenog pristupa procjeni offshore platformi na moru u ADRION regiji, obrazložila je Joksimović za https://www.balcanicaucaso.org .
Sve države EU koje su usvojile Okvirnu direktivu o morskoj strategiji spremne su olakšati čitav proces kroz konkretne primjere kako ne bi ponovili greške koje su te države pravile u prošlosti. Tako dolaze do novih saznanja na vrlo efikasan i jednostavan način, što nam pomaže da brže riješimo eventualne poteškoće.
