Stručnjaci Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, proteklog ljeta imali su niz terenskih aktivnosti na istraživanjima ekosistema Bokokotorskog zaliva. Od prikupljenog materijala sada rade laboratorijske analize.
Naučna istraživanja o ekosistemu Boke Kotorske vezana su za proučavanje bogatstva biološke raznolikosti, ekoloških procesa, i uticaja antropogenih aktivnosti na ovu jedinstvenu prirodnu sredinu u kojoj svakodnevno dolazi do promjena.
Slavica Petović, naučni savjetnik u laboratoriji za bentos i zaštitu mora, kaže da su istraživanja pokazala da su klimatske promjene i visoke temperature mora, u Boku dovele nove vrste.
– Temperatura je jedan od glavnih faktora živog svijeta u moru. Trenutne temperature su posljedica globalnih promjena koje su više nego evidentne. Globalno zagrijevanje utiče i na morski eko sistem, dovodi do povećanja temperature mora i stvara nove ambijente, mijenja hemijsko – fizičke faktore sredine, dovodi do dolaska novih, uglavnom termofilnih vrsta. To su vrste koje vole tople vode i one u ovom našem okruženju nađu povoljne uslove i tu nastave da rastu i da se razmnožavaju, a samim tim mogu da ugroze autohtone vrste koje su od davnina ovdje, jer sa njima stupaju u kompeticiju i za hranu i za prostor u moru.
-Na eko sistem Boke Kotorske nepovoljno utiče veliki broj faktora. Pod uticajem klimatskih promjena može da dođe i do porasta nivoa mora. Kada se zagrijava, more se širi, nivo vode se povećava i tu su najviše ugrožene zajednice u tom plitkom, priobalnom dijelu i kontakt zona izeđu mora i kopna. Kada se podiže nivo mora, more ulazi u kopno i dolazi do zaslanjivanja tog kopnenog dijela. Kopneni organizmi koji nisu prilagođeni takvim uslovima, će se povući ili će biti istrijebljeni.
Bokokotorski zaliv je usled klimatskih promjena stalno izložen porastu mora. Rast nivoa mora dovešće do poplava i erozija obale. Posebno su pogođena niža područja, kao što je ušće rijeke Sutorine u hercegnovskom dijelu zaliva, zatim, područje Morinja u kotorsko- risanskom dijelu i područje Solila u tivatskom dijelu.
Ovog ljeta evidentirana su i velika fizička oštećenja morskog dna na lokalitetima na kojima se nalaze velika staništa morskih zajednica. Ta oštećenja su, navodi Petović, izazvali kruzeri i veliki brodovi spuštanjem sidra.
-Oštećeno je morsko dno na kome su morske zajednice koje su pričvršćene za dno. Na području zaliva postoje izuzetno vrijedna staništa koja su zaštićena, a to su zajednice morskih korala koje su locirane na području Dražin vrta, Sopota i još nekim lokalitetima unutar zaliva. Njih uglavnom grade korali koji su uzdignuti i takve vrste kad se spušta sidro budu mehanički oštećene, polomljene. U zalivu postoje lokacije gdje su zastupljene morske cvjetnice, posejdonija, oceanika.. To su isto staništa visoko vrijedna, kvalitetna i zaštićena. Spuštanje sidra koje “ore” kao kroz neku livadu uništava te vrste za čiji oporavak su potrebne stotine, možda i hiljade godina. Kruzeri, ali i svi plovni objekti dovode do takvih oštećenja, kazala je za RTHN Petović.
Takođe, kako objašnjava, velika količina padavina dovodi do nekontrolisanog priliva slatke vode u more. Ta voda donosi veliku količinu hranljivih materija, dolazi do bujanja fitoplanktona i organizama koji imaju sposobnost produkcije organskih materija. Njihovo prenamnožavanje dovodi do njihove razgradnje i do potrošnje velike količine kiseonika. Naročito su ugroženi organizmi na morskom dnu. –
U zalivu se u moru nalazi ogromna količina čvrstog otpada, automobilskih guma, kućnih aparata, plastike, a na pojedinim mjestima su prave podmorske deponije što stvara veliki problem zagađenja, naročito u Herceg Novom, navodi Petović.
-Lokacije koje smo mi imali priliku da prepoznamo su dvije lokacije gdje se nalaze vrijedna staništa, Dražin vrt i Sopot. One su bile predmet čišćenja krupnog otpada prije par godina u organizaciji Morskog dobra i tu su prikupljene znatne količine otpada. To nisu jedine lokacije, jer mi tokom terenskog rada imali smo priliku da vidimo da je velika, ogromna količina čvrstog otpada i sa druge strane kotorskog zaliva, Stoliv, Markov rt, a naročito je ugrožen hercegnovski dio gdje je, što direktnim odbacivanjem otpada u more, što putem bujica posle velikih kiša ogromna količina čvrstog otpada dospjela u more. Neka prva preventivna mjera bi bila da se prvo na kopnu riješi čvrsti otpad, a onda će i manja količina da dospije u more, navela je Petović.
Veliki je broj fizičkih pritisaka na ekosistem i pritisaka koji nastaju usled djelovanja klimatskih promjena, tako da smo, po riječima Petović, svjedoci da se stanje u Bokokotorskom zalivu mijenja velikom dinamikom. Još jedna specifičnost zaliva je njegova poluzatvorenost, jer on nema sposobnost brzog i čestog mijenjanja vode kao što je to slučaj na otvorenom moru. Klimatske promjene zajedno sa uticajem čovjeka mogu u značajnoj mjeri da promijene izgled Boke. Sve to stvara veliki potencijal za ozbiljan uticaj na ekosistem Boke Kotorske, uključujući promjene u sastavu vrsta, migracije organizama, oštećenje staništa i ravnotežu ekosistema. Stoga je važno kontinuirano pratiti ove faktore i implementirati mjere očuvanja kako bi se zaštitila jedinstvena biološka raznolikost i održivost zaliva.
Nadam se da se neca stajati skrstenih ruku i dozvoliti eroziju tla ,nego se trebaju podizati zastine ograde i betosnski bedemi.Ovo je samo konstatacija ,trazimo od vas i predlog za konstruktivno rijesenje i to hitno rijesenje a ne da se ceka jos 10-20 godina kada se steta nece moci sanirati.Hvala.