Manjinski akcionar Vektra Boke, Elena Grupa zatražila je od Privrednog suda pristup javnim informacijama o finansijskim tokovima u stečajnom postupku kompanije Vektra Montenegro: podatke o kupcima imovine, cijenama po kojima je imovina prodata, visini naknada u postupku, te dokumentaciju o potraživanjima od 2,4 miliona eura..
Sud je, kako navode u saopštenju, omogućio uvid samo u opšti elaborat o imovini, dok su ostali zahtjevi odbijeni uz obrazloženje da tražene informacije nisu u posjedu suda ili nisu dio spisa.
Sud je odbio i dio zahtjeva koji se odnosi na postupanje Zaštitnika imovinsko-pravnih odnosa, čime su, kako proizilazi iz rješenja, ostala zatvorena pitanja u vezi sa zaštitom imovine i interesa države u ovom postupku.
Iz Elena Grupe dodatno navode da Zaštitnik imovinsko-pravnih odnosa nije prijavio potraživanje države u stečajnom postupku nad Vektra Montenegro, koje, prema njihovim tvrdnjama, iznosi oko 64 miliona eura, po osnovu ugovora o privatizaciji iz 2007. godine.
Time se, kako kažu, otvara ključno pitanje–da li su interesi države u ovom postupku uopšte adekvatno zastupljeni.
Elena Grupa u svom zahtjevu ukazuje i na sumnju da je ulaganje Vektra Montenegro u Vektra Boka u iznosu od 2,4 miliona eura bilo fiktivno. Prema njihovim navodima, takvo ulaganje je moglo poslužiti kao osnov za priznavanje potraživanja i potencijalno izvlačenje novca.
-Sud, međutim, konstatuje da dokumentacija koja bi potkrijepila ta potraživanja nije sadržana u sudskim spisima. Postupanje stečajnog upravnika Radojica Grba dodatno otvara pitanja. U pojedinim postupcima, Vektra Boka nema aktivnog zastupnika pred sudom, što utiče na njenu mogućnost da učestvuje u sporovima i štiti svoja prava. Postavlja se pitanje da li su interesi stečajne mase adekvatno zaštićeni, navedeno je u saopštenju iz Elena Grupe.
Kako ističu, kombinacija nedostajuće dokumentacije, odbijenih zahtjeva i navoda o neprijavljenim potraživanjima države ukazuje na potencijalne posljedice po javne finansije.
-Ukoliko određena potraživanja nijesu prijavljena ili adekvatno zastupljena, takvo postupanje može imati direktan finansijski efekat na budžet države.
Rješenja donijeta po zahtjevu Elena Grupe nisu dala odgovore na ključna pitanja, već su otvorila nova: gdje je dokumentacija o milionskim potraživanjima, kako su ona priznata bez ugovora i faktura, da li je država propustila da zaštiti svoja potraživanja i ko snosi odgovornost ukoliko jeste, navode iz Elena Grupe.
Zaključuju da bez jasnih odgovora, pitanje odgovornosti ostaje otvoreno.
