SPKD Prosvjeta organizuje dvodnevni program o djelu Mihaila Lalića, a u znak obilježavanja 110 godina od rođenja crnogorskog književnika. U petak, 17. oktobra biće priređen Omaž Mihailu Laliću, a dan kasnije u Kući nobelovca Iva Andrića naučni skup, saopšteno je na današnjoj konferenciji za novinare.
Ovaj dvodnevni skup posvećen Mihailu Laliću održava se u okviru programa povodom Dana oslobođenja Herceg Novog. Prema riječima predsjednice SPKD Prosvjeta, Olivere Doklestić Lalić je naš zavičajni književnik jer je nakon penzionisanja puno vremena provodio u Herceg Novom.
-U to vrijeme kada je Lalić boravio u Herceg Novom, naš grad je bio stjecište mnogih književnika, počev od Iva Andrića u čiju čast mi priređujemo književna dešavanja, odnosno naučne skupove vezane za književnike koji su svojim djelom ili životom vezani za herceg Novi, kazala je Doklestić.
Najavljujući program, Doklestić je kazala da će u petak od 19.00 u Dvorani Park biti predstavljen književni opus Mihaila Lalića a u subotu u Kući nobelovca Iva Andrića od 10.00 biće održan naučni skup, podijeljen u tri sesije.
-Učesnici naučnog skupa su: Budo Simonović, sa svojim djelom „Poslednji Lalićev intervju“, zatim dr Siniša Jelušić, koji će govoriti na temu romana „Hajka“ u filmskom tumačenju Živojina Pavlovića. Slijedi dr Tatjana Đurišić, koja će govoriti o prostornom modelu ukletosti u Lalićevoj trilogiji. Magistar Katarina Pantović govoriće o intertekstualnosti, mitu i želji u poslednjem romanu Mihaila Lalića „Tamara“. O rukopisu neobjavljenom za života „Lalićevi nedovršeni memoari“, govoriće Miraš Martinović, kazala je Doklestić.
Đorđe Malavrazić će govoriti na temu „Ideja đavola kod Lalića i mana“, a dr Aleksandra Paunović na temu „Ne/namjernost fragmentarne forme u knjigama – Prelazni period i Prutom po vodi“.
-Dr Radoje Femić imaće predavanje na temu „Poezija Mihaila Lalića u kontekstu socrealističkog utilitarizma“, a mr Božana Jelušić na temu „Žena kao motiv i njena funkcija u oblikovanju svijeta romana Ratna sreća“. Dr Draško Došljak govoriće o „Sistemu ličnih imena u pripovjetkama Mihaila Lalića, Jelena Đonović na temu „Perspektive Lalićeve putopisne o crnogorskom Jadranu“ a Tramara Komar o „Susretu s Lalićem“, najavila je Doklestić.
Esejista i teoretičar medija Đorđe Malavrazić, jedan od učesnika naučnog skupa, istakao je da se Mihailo Lalić opredijelio za književni realizam, u periodu kada su postojale velike polemike modernističkog stila i realizma.
-Lalić je bio na strani realista, ali je smatrao i to je eksplicirao da realizam ne može opstati onakav kakav je tradicionalno bio nego da ga treba stalno obnavljati i oživljavati novim pristupima i to je ono što je on radio u svom djelu, prije svega u svom fundamentalnom djelu „Lelejska gora“ iz 1957. godine, koja je zatim doživjela još dvije verzije prerađivanja. Po svom modernom realizmu to djelo je je apsolutno odudaralo od onovremene literature i znatno je otvaralo puteve drugim književnicima da se zapute putem istraživanja, da krenu ka tehnici recimo unutrašnjeg monologa, kazivanja u prvom licu, ili ka takvim pojavama koje uznemiruju jednu razbijenu svijest Lada Tajovića tokom njegovog lutanja po mitskom pojmu „Lelejske gore“ kada se našao usamljen, odvojen od svojih drugova i kada mu se u jednom trenutku pričinilo i javilo i priviđenje đavola, kazao je Malavrazić i dodao da cio opus zaslužuje dalja proučavanja.
-Ovaj mali skup u Andrićevoj kući omogućiće izvjesne korake dalje. To se vidi već iz naslova ovih izlaganja. Oni su dijelom problemski, posvećeni pojedinim aspektima Lalićevog djela i u tom smislu će sigurno dati određeni doprinos. Ima tu i jedna grupa Novljana koji su bili u dodiru sa Mihailom Lalićem i koji će, sigurno, osvijetliti njegovu ličnost u okviru novskog kulturnog ambijenta, zaključio je Malavrazić.
Na konferenciji za novinare predstavljen je i zbornik radova Rat, revolucija, demokratija, umjetnost Branka Lazarevića, kojem je bio posvećen prošlogodišnji naučni skup održan u Herceg Novom.
