Sa određenom vrstom sezonske alergije ili one koju izaziva neka namirnica, susreće se veliki procenat stanovništva svakodnevno. Obično se manifestuje problemima gornjih ili donjih respiratornih organa, izaziva umor i nervozu, a sve počinje u zavisnosti od ambijentalnih uslova i prenatalnog perioda, objasnio je dr Dragiša Delić, specijalista za plućne bolesti i tuberkulozu, gostujući u „Novskom jutru“ RTHN.
Zašto neko ima a neko nema alegiju i zašto ne postoji jedinstven obrazac, pitanje je od „milion dolara“, ali nema jasnog odgovora.
Presudna su tri faktora, objašnjava dr Delić, a to su prenatalna higijena majke kada je riječ o njenoj ishrani i održavanju imuniteta, zatim ishrana, ali i nekritičko korišćenje antibiotika.
-Počinje od najmanjeg uzrasta da se djeci daje antibiotik bez ikakvog jasnog dokaza da se radi o bakterijskoj infekciji. Postoje ozbiljne studije koje pokazuju da kada uzmete 100 banalnih infekcija, gdje imate određenu povišenu temperaturu i simptome kašlja, i kada se odrade precizni laboratorijski testovi, u 96% se radi o virusnim infekcijama, dok je samo 4% infekcija bakterijsko. A stvarnost je ovakva, kada 100 djece uđe u pedijatsijsku ambulantu, u najboljem slučaju polovina će izaći sa antibiotikom, kazao je dr Delić.
Premda alergije izazivaju reakciju organizma koji zbog toga proizvodi IG antitijela, efekat alergije je svaki put jači kada se nanovo izložimo alergenu. Za pravilno tretiranje oboljelog od alergije, prvo je bitno uraditi kvalitetnu dijagnostiku koja će razlučiti da li je riječ o alergiji ili intoleranciji na hranu. Obično se radi test sa alergenima na ruci ili oblik Elisa testa iz krvi, a rezultati se mogu razlikovati za samo 1%, kazao je dr Delić.
-Kada neko ima alergiju, na mjestu gdje je stavljen alergen, mora da iskoči papula i oko nje da bude crveno. Ako imate crvenilo, praktično na svakom mjestu gdje je alergen i gdje je ubod, to nije alergija već nespecifična hiperaktivnost. Takva osoba reaguje na sve, njena koža i sluzokoža, a to je opet zbog problema sa ishranom jer je sličan mehanizam kao i kod alergije samo druga antitijela reaguju u našoj krvi, pa oni pojačano reaguju na sve, objašnjava dr Delić.
Intelerancija na hranu moguće je da se povuče i prestane kada organizam izađe iz određenog stresa, dok prave alergije teže mogu tek tako prestati. Uz uobičajene antihistaminike, u praksi koriste i ostale preparate, kazao je dr Delić.
-To je grupa lijekova – inhalacioni topički steroidi. I mnogi će odmah burno reagovati čim čuju naziv, ali ovi lijekovi se apliciraju na sluzokožu nosa ili bronhija i čini da ona više ne bude hiperreaktivna, alergična. Dakjle, imamo „stakleno zvono“ tamo gdje bi naš imunitet inače trebao da djeluje, objašnjava dr Delić.
Objasnio je da određeni ljekari pribjegavaju injekcijama depoa kortikosteroida koji na četiri nedelje u potpunosti obustave sve simptome, ali je šteta po organizam mnogo veća zbog nus efekata.
Kompletnu emisiju sa dr Dragišom Delićem pogledajte u „Novskom jutru“ RTHN urednice Slađane Rašo.
