Ujedinjene nacije su 1994. godine proglasile 9. avgust za Svjetski dan siromašnih, sa ciljem da se barem tog dana posebna pažnja posveti položaju socijalno ugroženih i njihovim osnovnim ljudskim potrebama, zagarantovanim Ustavom.
U saopštenju kojim se oglasila Fondacija Banka hrane navodi se da, prema posljednjim podacima Monstata za 2024. godinu, 20 odsto stanovništva ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prošle godine podaci su pokazali da je stopa bila 20.1% a godinu ranije 20.3 %. Ustaljena stopa ukazuje da je siromaštvo duboko ukorijenjeno i dugoročno, te da zahtijeva sistemski odgovor.
Prema istraživanju UNICEF-a, svako treće dijete u Crnoj Gori se nalazi u zoni siromaštva a zadnji podaci Monstata to potvrđuju. Svako dijete čija porodica ima primanjima ispod linije siromaštva mora imati podršku koja mora trajati do sticanja prvog zvanja, do završetka zanata ili do univerzitetske diplome.
U riziku od siromaštva nalazi se svaki pojedinac koji ima manje od 331 euro mjesečno kao i svaka četvoročlana porodica koja nema 695 eura, poručuje nam zadnje straźivanje MONSTAT-a.
Stopa siromaštva među nezaposlenima je čak 39 odsto. Jednoroditeljske porodice su pod posebnim udarom, 34 odsto je stopa siromaštva, kao i porodice sa toje i više djece, 29 odsto je siromašnih u ovoj kategoriji.
Zaposleni koji imaju porodicu, statistika kaže da je prosječno zaposlen 1.2 član u porodici a primaju minimalnu platu, nalaze se u zoni nemaštine.
Čak i oni koji primaju prosječnu platu, a istraživanja kažu dačak 70 odsto zaposlenih prima platu ispod prosjeka, su daleko od minimalne potrošačke korpe koju je izračunala Unija slobodnih sindikata Crne Gore, a ona iznosi 2000 eura.
Skoro polovina građana, 47,9% ne može podnijeti nepredviđen trošak bez posljedica, a 22,3% redovno ne uspijeva da plati stanarinu ili ratu kredita. Čak 55,7% stanovnika ne može sebi priuštiti sedam dana odmora van kuće godišnje.
Podaci MONSTAT-a pokazuju da su povećanja plata i penzija proteklih godina zaobišla socijalno ugrožene. NJjihova primanja porasla su tek 20–30 eura, dok su cijene hrane, stanarina i osnovnih troškova drastično rasle. Socijalni stanovi nisu prioritet kreatora politika, socijalna penzija nije zaživjela, a sistemske reforme kasne.
Problem siromaštva je višedimenzionalan i zahtijeva sveobuhvatan pristup, a to je jačanje sistema socijalne zaštite, unapređenje dostupnosti i adekvatnosti novčane pomoći, te razvoj ciljanih programa za starije bez primanja, osobe sa invaliditetom, samohrane roditelje i druge ranjive grupe.
U izradi je novi Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koji bi morao jasno definisati kriterijume za utvrđivanje ugroženosti, kako bi se pomoglo svima kojima je pomoć potrebna i obezbijedio dostojanstven život, navodi se u saopštenju Fondacije Banka hrane Crne Gore.
(FOTO: Zoran Jovanović)
