Crnu Goru je prije 46 godina, 15. aprila 1979. godine, u 7 časova i 19 minuta, pogodio katastrofalni zemljotres jačine sedam stepeni Rihterove skale, koji je odnio 101 ljudski život, dok je u Albaniji bilo još 35 žrtava. Stradali su gradovi: Ulcinj, Bar, Petrovac, Budva, Tivat, Kotor, Risan i Herceg Novi, a razoreno je 250 naselja. Uništen je ogroman dio modernih hotelskih kapaciteta u regionu, oštećena su 53 zdravstvena objekta, 570 objekata socijalne i dječije zaštite, 240 školskih objekata. Posebno su stradali kulturno-istorijski spomenici koncentrisani uglavnom u najugroženijem primorskom pojasu (manastiri, crkve, muzeji, arhivi). Velike štete pretrpjela je saobraćajna putna mreža – oštećeno je oko 350 km magistralnih i 200 km regionalnih puteva. Jedna od specifičnih manifestacija oštećenja tla izazvana zemljotresom bile su pojave likvifakcije (tečenja tla), klizišta i odroni.
Do kraja 1979. godine registrovano je 90 jakih naknadnih zemljotresa, sa magnitudom većom ili jednakom 4.0, preko 100 zemljotresa sa magnitudom 3.5 – 4.0, kao i skoro 10.000 slabijih potresa. Procijenjena šteta je bila gotovo 4.5 puta veća od nacionalnog bruto proizvoda. Direktne materijalne štete su iznosile 4.5 milijarde američkih dolara, što je na današnjem nivou ekvivalentno vrijednosti od preko 16 milijardi dolara.
Naš sugrađanin Đorđe Sijerković, mještanin Baošića, diplomirani inženjer elektronike, te godine student, tri mjeseca nakon zemljotresa napravio je niz fotografija i video zapisa oštećenih i razorenih domova na rivijeri.
-I danas su te fotografije uznemirujuće. U deset sekundi nestalo je sve ono što su ljudi stvarali decenijama, kazao je Sijerković.
Prije 15-ak dana snimio je i objekte koji su izgrađeni na mjestu porušenih.
-Tako će generacije koje to nisu doživjele, a bolje što nisu, vidjeti kako je to nekada bilo i prepoznaće o kom se objektu radi prema fotografijama iz današnjih dana, rekao je naš sagovornik.
Planira da fotografije koje ima, napravi u većem formatu i možda napravi stalnu postavku u Baošiću.
