Pravoslavni vjernici širom svijeta danas proslavljaju Božić, jedan od najznačajnijih hrišćanskih praznika, kojim se obilježava rođenje Isusa Hrista. Božić se u pravoslavnoj tradiciji slavi 7. januara, po julijanskom kalendaru, i predstavlja vrhunac višenedeljnog posta, molitve i duhovne pripreme.
Praznovanje Božića započinje Badnjim danom, 6. januara, kada se u domove unosi badnjak – simbol drveta koje su, prema predanju, pastiri donijeli da ogriju tek rođenog Hrista. Badnje veče protiče u porodičnom okupljanju, skromnoj posnoj trpezi i miru, dok se u ponoć u hramovima služi svečana božićna liturgija.
Centralni božićni pozdrav „Mir Božji, Hristos se rodi“, na koji se odgovara „Vaistinu se rodi“, oslikava suštinu praznika – mir, ljubav i međusobno poštovanje. Na sam dan Božića, u mnogim domovima lomi se česnica, u kojoj se tradicionalno nalazi novčić, a vjeruje se da će onome ko ga pronađe godina biti srećna i uspješna.
Božić je praznik porodice, zajedništva i solidarnosti. U pravoslavnim sredinama običaj je da se tog dana posjećuju rodbina i prijatelji, ali i da se posebna pažnja posveti onima kojima je pomoć najpotrebnija. Crkveni velikodostojnici u božićnim poslanicama redovno pozivaju na mir, praštanje i brigu o bližnjima.
U vremenu brojnih izazova i neizvjesnosti, poruka pravoslavnog Božića ostaje snažna i aktuelna – da se vjera, nada i ljubav čuvaju i njeguju, kako u porodici, tako i u društvu u cjelini.
