Ruralna područja nose ogromne potencijale svekolikog razvoja. Agroturizam je jedan od preduslova valorizacije zaleđa Boke Kotorske i poluostrva Luštica.
Dr Ilija Moric, profesor na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Kotoru uradio je prvu doktorsku disertaciju o marketingu u ruralnom turizmu – u Crnoj Gori. Za RT HN govori:
– Imao sam sreću da u tom naučno istraživačkom radu kroz monografiju „Ruralni turizam u Crnoj Gori: Marketing aspekt razvoja“ spojim teoriju i praksu, što je bila tema i doktorske disertacije, od prije pet godina. Praktični dio je nastao najviše zahvaljujući iskustvu stečenom na porodičnom imanju, koje se nalazi u selu Tići na Luštici. Prije 15- tak godina pokrenuli smo porodični biznis i odlučili da kvalitetnije radimo u smislu razvoja agroturizma i organske proizvodnje. Obnovili smo maslinjak, zasadili nove masline, organski se sertifikovali,nabavili mlin za preradu i drugu opremu , podsjeća Moric.
U našoj sredini potencijali nisu iskorišteni, što je ključno u ovom poslu, a ono što je urađeno je, uglavnom, individualno. Naučno-istraživačkim radom dr Moric iznio je podatke izvedene iz pravca razvoja u ovoj oblasti:
– I dalje nema planskog pristupa razvoju. Bila je donesena određena strategija razvoja ruralnog turizma na nacionalnom nivou, što je prekinula korona kriza. Maksima je da se razmišlja globalno, a djeluje lokalno. Takođe, imamo ogroman potencijal kroz oleo i druge grane turizma na Luštici, zaleđu Herceg Novog. Kao zajednica nedovoljno smo učinili da ruralni turizam bude na višem nivou, u smislu kvantiteta i kvaliteta, ocijenio je on.
Poljoprivredno gazdinstvo porodice Moric na Luštici napravilo je iskorak, kao ogledni primjer ostalim.
– Zbog propale turističke sezone, usljed pandemije korona virusa, izgubili smo i mi dosta , kao kruzing i uopšte turistička privreda kod nas i u svijetu. Za očekivati je blagi oporavak turizma u drugom dijelu ove godine, iako to još niko ne zna i da li će vakcinacija doprinijeti tome.
Mi smo se proteklih godina oslonili na agroturizam. Paralelno smo radili na proizvodnji maslinovog ulja i drugih proizvoda. Od pojave korone, nismo čekali. Završili smo projekat pješačke staze, čiju finansijsku podršku smo dobili na osnovu konkursa Nacionalne turističke organizacije. Na proljeće ćemo promovisati kružnu stazu, koja se proteže od Tića prema Klincima, do vidikovca preko Obosnika i spušta se nazad u selo Tiće. Nismo sjedili, iskoristili smo pauzu i već smo završili ovaj infrastrukturni projekat, čime ćemo sačekati oporavak turizma, priča Moric.
PUT, VODA, STRUJA OSNOVNE PRETPOSTAVKE INFRASTRUKTURNOG RAZVOJA
Dr Ilija Moric smatra da se organska proizvodnja sira, vina, maslinovog ulja i drugih poljoprivrednih kultura, može pokrenuti bez većih investicija, koje su dugo najavljivane na Luštici. Domaćinstva, koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom i turističkom ponudom kraja, idu ispred cjelokupnog plana razvoja:
– Na Luštici, postoji većinska podršaka ovakom konceptu. Suština je da postoji radna kultura. Moramo iskreno reći da na Luštici postoje i druge familije, koje rade kvalitetno i to je pokazatelj da potencijal na Luštici ne treba prepustiti ljudima sa strane. Osnovna maksima je da niko drugi nam neće riješiti egzistenciju, naše probleme. Luštica je uvijek imala i imaće dovoljno dobrih primjera, a bilo bi bolje da se svi aktiviramo, posebno u dijelu zapuštenih maslinjaka, ili nekih drugih privrednih kultura, kako bi obezbijedili bolji život. Ipak, na Luštici ukupna situacija je bolja, nego što je bila prije deceniju, ocijenio je dr Ilija Moric.
Luštica broji 300 do 350 žitelja, i nešto ispod 100 domaćinstava. To je, uglavnom, stalno nastanjeno stanovništvo, a postoji i značajan broj stranaca, koji su vezali život i biznis za Lušticu. Riječ je o porodicama iz različitih dijelova Istočne i Zapadne Evrope. Istorijski gledano, Luštica je uvijek bila interesantna za različite migracije. I tokom vijekova stizale su porodice iz različitih krajeva Mediterana. Luštica je prostor, gdje bi moglo egzistenciju da zasnuje mnogo više stanovništva, jer su njeni potencijali ogromni. Ovako ograničen broj stanovnika pruža autentičniji stil života .
MASLINARSTVO
Maslinari Boke su dobili preko 2.000 sadnica stabala maslina preko IPA fondova. Ovaj period godine je aktuelan za sadnju ove poljoprivredne kulture.Dr Ilija Moric je i aktivni član Maslinarskog društva Boka.
– Raste broj maslinjaka. Maslinarsko društvo nabavlja sadnice za svoje članove, promovišići ovu tradicionalnu djelatnost. Po mojoj procjeni u maslinjacima na području Boke godišnje je za oko 4.000 sadnica više. U Crnoj Gori ima 2.000 registrovanih maslinara, preko pola miliona stabala maslina. U prošlosti na području Boke je bilo preko 300.000 stabala maslina, i sada postoji veliki broj ali se od tog broja koristi nešto više od jedne trećine. Prisutan je i trend nove sadnja i novih maslinjaka. Dosta je i zapuštenih imanja, posebno pored saobraćajnica. Negativno je što su napušteni stari maslinjaci na Luštici i drugim dijelovima Boke i zato nema opravdanja da se taj dio ne može privesti namjeni, ocijenjuje dr Ilija Moric.
Ono što nedostaje crnogorskom maslinarstvu jeste investicioni bum.
– Moglo bi da bude zasađeno još pola pa i više miliona stabala maslina, koje bi bile namijenjene za ekonomski održiv biznis, industriju.
Mi od maslinarstva pomalo prihodujemo, proizvodimo, što nije dovoljno za život sa većim investicijama i zato je potrebno značajno povečati u smislu organske proizvodnje na hiljade litara maslinovog ulja, zašto se mora riješiti pitanje zemljišta, infrastrukture u strateškom smislu razvoja maslinarstva na nacionalnom nivou. Postojeći uslovi ne dozvoljavaju da se značajnije razvijamo, naveo je dr Moric.
Monografija „Ruralni turizam u Crnoj Gori: Marketing aspekt razvoja“ i mogućnosti primjene
Riječ je o studiji na 500 strana, koja sadrži teoretski i istraživački dio,objašnjen radom na terenu. Riječ je o obimnom djelu, kao svjedočanstvu vremena. I danas nemamo monografije u regionu na sličnu temu naučno istraživačkog karaktera o ruralnom turizmu.
– Ruralni turizam je najkompleksniji oblik turizma po formi i oblicima sa aspekta našeg imanja , kao turističko poljoprivredne laboratorije. Može se govoriti o oleo, gastro, kulturnom, aktivnom i drugim oblicima turizma. Zato je ova Monografija vrlo korisno štivo za sve koji bi željeli da se bave ovim biznisom i da nastave u istraživačkom smislu gdje sam stao. Lično sam imao problema kada sam krenuo jer nije bilo domaće literature.
Kod nas preko 90 odsto prostora je ruralnog karaktera. U dijelu strukture naše kulture, materijalna i nematerijalna tradicija, potiče upravo sa tog područja. Problem je da se mali broj mladih ljudi bave pitanjem ruralnog turizma. Postoji ogroman broj tema koje možemo da obrađujemo
Jedna od tema, aktivnosti koje bi prebalo da pokrenu, da aktiviraju, jeste i pitanje gradnje suvomeđa-suvozidanja.
Prije dvije godine je ta tehnika zaštićena od strane UNESKO-a. Na području Boke se organizuju radionice ali Crna Gora nije na nacionaolnom nivou zaštititila tehniku suvozidanja. Ta tema se odnosi na Lušticu, zaleđe Herceg Novog, Tivta kao i Budve gdje postoji ogroman potencijal za primjenu tehnike suvozidanja , a može se sagledati kroz prizmu kulture, turizma poljoprivrede. Pitanje razvoja ruralnog turizma zahtijeva jedan interdisciplinaran karakter, obrazložio je dr Moric.
Monografija “Ruralni turizam u Crnoj Gori: Marketing aspekt razvoja” predstavljena je i povodom obilježavanja Svjetskog dana turizma. Izdavač monografije je Tehnopolis – Inovativno preduzetnički centar. Može da koristi svima koji se odluče da se ozbiljnije bave ovim preduzetničkim poslom koji ima realnu perspektivu.
