U okviru Dana evropske baštine, Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, uz podršku Ministarstva kulture i medija, organizovala je na Kamenom izložbu dokumentarnih fotografija “Katuni na Orjenu”, a potom i panel diskusiju „Orjenski katuni-prošlost u budućnosti“.
Izložba fotografija „Orjenski katuni“ postavljena crkvenoj kući Svetog Jovana na Kamenom omogućila je javnosti uvid u izgled ljetnih stanova, umijeće gradnje koje se prenosilo vijekovima, ali i njihovo propadanje poslednjih decenija.
Fotografije Željka Starčevića podsjećaju kako su živjeli naši preci u Orjenskom zaleđu, poručio je otvarajući izložbu potpredsjednik Opštine Herceg Novi Ivan Otović, i dodao da se to nasljeđe može valorizovati prije svega kroz održivi turistički razvoj zaleđa.
-Znači, mi moramo da vodimo računa da štitimo i prirodu u zaleđu, da omogućimo ljudima da ostanu ovdje i da se počnu vraćati. Jer sama priroda, samo zaleđe bez ljudi ne može nikako biti održivo, i sve dok postoje ljudi poput Željka koji vole svoj posao, koji se trude da približe što većem broju ljudi ovakve stvari, vjerujem da će zaleđe biti sve više posjećivano, da će se ljudi vraćati i na kraju da će to biti dodatna atrakcija.
Uslijedila je panel-diskusija „Orjenski katuni-prošlost u budućnosti“. Moderator Željko Starčević, koji je zadužen za kulturnu baštinu Parka prirode Orjen, podsjetio je da su Orjenski katuni građeni od lokalnog kamena i pokriveni ražanom slamom, a njihovo postepeno gašenje ubrzano je od kraja Drugog svjetskog rata.
-Na Orjenu imamo još lošiju situaciju nego što je u ostatku Crne Gore, jer je jako davno počelo to propadanje, i danas imamo samo jedno gazdinstvo koje još uvijek izdiže stoku na onaj tradicionalni način, što je poražavajuće i nije dobro ni za planinu ni za upravljača Parkom prirode, jer sadejstvo prirode i čovjeka je ono ciljano stanje.
U okviru dinamične panel diskusije stručnjaci iz ove oblasti predočili su sopstvena iskustva vezana za očuvanje i revitalizaciju katuna širom Crne Gore, te ponudili moguće puteve za obnovu orjenskih katuna u sadašnjim okolnostima.
Uvezivanje svih zainteresovanih i saradnja sa nadležnim institucijama, savjet je doktora Veselina Luburića iz Nacionalnih parkova Crne Gore.
-Da animirate lokalnu zajednicu, da napravite možda neki klaster, neko udruženje ili Savjet. Evo jedna ideja: napravite jedan socio-ekonomski savjet od korisnika prostora Parka prirode Orjen, i neka jednu komponentu toga Savjeta čine vlasnici katuna, ili možda većinu te strukture neka čine vlasnici katuna. Vi ćete periodično voditi sastanke, ti ćeš biti moderator, imaćete određene zaključke i uvijek se potrudite da dovedete nekoga ko može da odgovori na to pitanje iz ministarstva jednog, drugog, trećeg…
Važno je očuvati graditeljsku baštinu i uklopiti je u novi ekonomski motiv opstanka katuna, istakao je Ivan Mališić, projektni menadžer u Regionalnoj razvojnoj agenciji za Bjelasicu, Komove i Prokletije.
-Odgovor je držanje planskih dokumenata, znači ono što treba, posebno u dijelu zaštićenih zona. Mislim da su ti katunjani prepušteni sami sebi, i mislim da neće da pogriješe ukoliko nešto rade kako je bilo prije sto godina.
Kada je riječ o budućnosti katuna, prednost mora imati poljoprivreda, smatra arhitekta-konzervator Aleksandra Kapetanović iz NVO „Ekspeditio“ Kotor.
-Ja mislim da je poljoprivreda ključ, a turizam isključivo samo kao dodatna aktivnost. Imamo primjera stvarno gdje taj turizam može da pomogne ljudima. Znači, naravno – ne izbacivati turizam, ali nipošto samo da je turizam jedini. Jer, u stvari ti katuni su postojali na tim mjestima zbog prirode, zbog tih resursa, znači oni ne bi bili gore da nije bilo tih prirodnih resursa.
Završni događaj obilježavanja Dana evropske baštine je organizovana edukativna pješačka tura sutra u 10.00 sati sa Vrbanja do kruševičkog katuna Vučji do, koji je primjer narodnog graditeljstva zaleđenog u vremenu.
